Zakon o porezu na dohodak
"Narodne novine" broj 127/00 i 150/02 (pročišćeni tekst) i "Narodne novine" broj 163/03
I. TEMELJNE ODREDBE
1. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Porez na dohodak utvrđuje se i plaća prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Raspodjela prihoda od poreza na dohodak utvrđuje se posebnim zakonom.
2. POREZNI OBVEZNIK
Članak 2.
(1) Porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak. Ako više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizička osoba zasebno i to za svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku.
(2) Tuzemni porezni obveznik je fizička osoba koja ima prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu. Tuzemnim poreznim obveznikom smatra se i fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivališta ni uobičajeno boravište, a zaposlena je u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima plaću.
(3) Inozemni porezni obveznik je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji podliježe oporezivanju prema odredbama ovoga Zakona.
3. POREZNA OSNOVICA
Članak 3.
(1) Osnovica poreza na dohodak tuzemnoga poreznog obveznika je ukupni iznos dohotka kojega porezni obveznik ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu, umanjen za iznos plaća novozaposlenih i nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja (članak 43.), umanjen za preneseni gubitak (članak 28.) i umanjen za osobni odbitak (članak 29.)
(2) Osnovica poreza na dohodak inozemnoga poreznog obveznika je ukupni iznos dohotka kojega porezni obveznik ostvari u tuzemstvu, umanjen za preneseni gubitak ostvaren u tuzemstvu i umanjen za osobni odbitak.
4. POREZNO RAZDOBLJE
Članak 4.
(1) Porez na dohodak utvrđuje se i plaća za kalendarsku godinu (porezno razdoblje).
(2) Porezno razdoblje mo??e biti kraće od kalendarske godine u sljedećim slučajevima:
1. ako tuzemni porezni obveznik tijekom iste kalendarske godine postane inozemni porezni obveznik ili obratno, u kojem slučaju porezno razdoblje obuhvaća razdoblje u kojemu je fizička osoba bila tuzemni ili inozemni porezni obveznik,
2. rođenja ili smrti poreznog obveznika.
(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka prava iz ovoga zakona računaju se u korist poreznog obveznika, na pune mjesece.
5. POREZNE STOPE
Članak 5.
(1) Porez na dohodak plača se po stopi od 15% od porezne osnovice do visine umnoška faktora 2,0 i osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku porezne osnovice između umnoška faktora 2,0 i umnoška faktora 4,5 i osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 35% na razliku porezne osnovice između umnoška faktora 4,5 i umnoška faktora 14,0 i osnovnoga osobnog odbitka te po stopi 45% na poreznu osnovicu iznad umnoška faktora 14,0 i osnovnoga osobnog odbitka iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Porez na dohodak prema stavku 1. ovoga članka uvećava se za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim zakonima, a umanjuje se ako jedinice lokalne samouprave propišu ni??i udio u porezu na dohodak od onog koji im pripada po posebnom zakonu.
6. PRIMICI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM
Članak 6.
(1) Dohotkom se ne smatraju primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, na pologe (po viđenju i oročene) na žiroračunu, tekućem i deviznom računu koji su ostvareni od banaka, štedionica i štedno kreditnih zadruga, primici od kamata po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim zakonom, primici od otuđenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika, premije osiguranja za dokup dijela mirovine koje uplaćuju poslodavci za svoje zaposlenike te mirovine tuzemnih poreznih obveznika ostvarene u inozemstvu.
(2) Dohotkom se ne smatraju ni primici za koje fizičke osobe ne pružaju tržišne protuusluge i to:
2.1. primici po posebnim propisima:
2.1.1. potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova u??e obitelji poginulih boraca Domovinskog rata,
2.1.2. socijalne potpore,
2.1.3. doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta,
2.1.4. primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina,
2.1.5. dr??avne nagrade, nagrade jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave,
2.2. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja i prirodnih nepogoda,
2.3. nasljedstva i darovanja,
2.4. primici od otuđenja osobne imovine,
2.5. odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnošću,
2.6. primici ostvareni na nagradnim natječajima ili natjecanjima i igrama na sreću.
2.7. primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala), rješavanje kojih nije pokriveno osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranjem, odnosno troškove kojih snose same fizičke osobe.
(3) Dohotkom se ne smatraju ni primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, ??ivota i imovine. Primici po osnovi životnog osiguranja i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja smatraju se dohotkom ako su premije toga osiguranja bile oslobođene oporezivanja.
(4) Ako su primici iz stavka 2. i 3. ovoga članka u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom.
(5) Dohotkom se u smislu ovoga Zakona ne smatraju primici koji se ostvaruju u okviru djelatnosti koja se oporezuje prema Zakonu o porezu na dobit.
7. PRIMICI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ
Članak 7.
Porez na dohodak ne plaća se na:
1. naknadu razlike plaće za vrijeme vojne službe u oružanim snagama Republike Hrvatske,
2. naknadu plaće pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne zaštite i zaštite od prirodnih nepogoda,
3. naknadu plaće za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad isplaćenu na teret izvanproračunskih fondova,
4. nagrade učenicima i studentima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja do propisanog iznosa,
5. nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima,
6. primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, po posebnim propisima,
7. naknade štete zbog posljedica nesreće na radu,
8. naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj,
9. primitke zaposlenika po osnovi naknade, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac do propisanog iznosa,
10. primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti do propisanih iznosa,
11. primitke do propisanih iznosa, a po osnovi slu??benih putovanja fizičkih osoba koje nisu zaposlenici ili ne obavljaju samostalnu djelatnost u neprofitnim organizacijama uz naknadu,
12. primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva, a do propisanih iznosa,
13. stipendije koje se do propisanih iznosa ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada,
14. stipendije studenata i poslijediplomanata, te poslijedoktoranata za koje su sredstva osigurana u proračunu Republike Hrvatske.
8. OSOBNA OSLOBOĐENJA
Članak 8.
Fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju diplomatsko-konzularne dužnosti ne plaćaju porez na dohodak na tako ostvaren dohodak i to:
1. šefovi inozemnih diplomatskih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj i diplomatsko osoblje inozemnih diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj, a i članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,
2. šefovi inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni dužnosnici te članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,
3. dužnosnici UN i njihovih posebnih agencija, stručnjaci tehničke pomoći UN i njihovih posebnih agencija,
4. fizičke osobe zaposlene kod inozemnih diplomatskih misija, konzulata i međunarodnih organizacija, fizičke osobe zaposlene kod šefova diplomatskog osoblja inozemnih diplomatskih misija i međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,
5. počasni konzularni dužnosnici inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj za primitke što ih ostvaruju od države koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih poslova.
II. OPOREZIVI DOHODAK
1. OPĆE ODREDBE O UTVRĐIVANJU DOHOTKA
Članak 9.
(1) Dohodak je razlika između primitaka priteklih u poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom razdoblju.
(2) Izdacima se smatraju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Primici i izdaci utvrđuju se primjenom načela blagajne.
(4) Primici se pripisuju onoj osobi koja ih je ostvarila. U slučaju prestanka porezne obveze primici se pripisuju onoj osobi kojoj se na temelju njihovog priljeva povećava gospodarstvena snaga (pravnom sljedniku).
(5) Izdaci se pripisuju onoj fizičkoj osobi kojoj se pripisuju i primici od gospodarstvene djelatnosti prema stavku 4. ovoga članka, bez obzira tko ih je učinio.
(6) Primici i izdaci koji su nastali u ime i za račun drugoga (prolazne stavke) ne smatraju se dohotkom prema stavku 1. ovoga članka.
(7) Izdacima pri utvrđivanju dohodaka tuzemnih poreznih obveznika smatraju se i tijekom poreznog razdoblja u tuzemstvu uplaćene premije životnog osiguranja koje imaju obilježja štednje, dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja te dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja tuzemnim osiguravateljima, do visine 0,7 osnovnoga osobnog odbitka iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona.
(8) Izdacima se ne smatraju izdaci koji su uzrokovani osobnim potrebama poreznog obveznika ili nisu nastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka, kao što su:
1. porez na dohodak, porez na nasljedstva i darove i drugi osobni porezi,
2. izdaci za novčane kazne i prekršaje, izdaci za troškove sudskog ili upravnog postupka u osobnim predmetima i kamate na zakašnjela plaćanja osobnih izdataka.
(9) Izdacima se ne smatraju ni oni izdaci koji se ne mogu jasno odvojiti od osobnih izdataka.
2. OBLICI DOHOTKA
Članak 10.
(1) Porezni obveznici mogu ostvarivati primitke na tržištu rada, robe, usluga i kapitala te davanjem na korištenje imovine i imovinskih prava, a i od osiguranja.
(2) Tuzemnim poreznim obveznicima oporezuju se sljedeći oblici dohotka:
1. dohodak od nesamostalnog rada,
2. dohodak od samostalne djelatnosti,
3. dohodak od imovine i imovinskih prava,
4. dohodak od kapitala,
5. dohodak od osiguranja.
(3) Inozemnim poreznim obveznicima oporezuju se sljedeći oblici dohotka:
1. dohodak od nesamostalnog rada koji se isplaćuje u tuzemstvu ili koji je isplaćen za rad u tuzemstvu,
2. dohodak od poslovne jedinice u tuzemstvu,
3. dohodak od nesamostalnog rada zastupnika u tuzemstvu,
4. dohodak od nekretnina i pripadajućih stvari i prava koje se nalaze u tuzemstvu,
5. dohodak od imovinskih prava koja se koriste u tuzemstvu uz naknadu,
6. dohodak od vlastitih ili čarter pomorskih brodova ili zrakoplova koji se koriste za otpremu iz tuzemnih luka,
7. dohodak od samostalne djelatnosti (isporuke dobara i usluga) koje su obavljene u tuzemstvu ili u inozemstvu, a služe za obavljanje djelatnosti u tuzemstvu,
8. dohodak od kapitala koji se isplaćuje u tuzemstvu ili je ostvaren u pravnoj ili fizičkoj osobi sa sjedištem, odnosno prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu,
9. dohodak od osiguranja koji se isplaćje u tuzemstvu ili je ostvaren od tuzemnog osiguravatelja.
III. UTVRĐIVANJE DOHOTKA
1. Dohodak od nesamostalnog rada
Članak 11.
Dohodak od nesamostalnog rada je razlika između primitaka priteklih u poreznom razdoblju u skladu s odredbama članka 12. ovoga Zakona i izdataka nastalih u istom razdoblju u skladu s odredbama članka 13. ovoga Zakona.
2. Primici po osnovi nesamostalnog rada
Članak 12.
(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se:
1. plaća koju isplaćuje poslodavac po osnovi rada koji posloprimac obavlja po uputama poslodavca,
2. mirovine posloprimaca ostvarene na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje (obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitaliziranje štednje) i drugi oblici dohotka iz prijašnjih odnosa po osnovi nesamostalnog rada, bez obzira da li ih isplaćuju prijašnji poslodavci ili druge osobe,
3. mirovine koje isplaćuju osiguravatelji na temelju prijašnjih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine,
4. primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac daje zaposlenicima iznad propisanih iznosa,
5. plaća koju umjesto poslodavca isplati druga osoba,
6. svi drugi primici po osnovi i u svezi s nesamostalnim radom.
(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i:
1. premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje zaposlenike i druge osobe po osnovi osiguranja života, dopunskog zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja i osiguranja njihove imovine,
2. stipendije kao potpore učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, iznad propisanih iznosa,
3. poduzetnička plaća koja ulazi u rashod koji se može odbiti pri utvrđivanju poreza na dobit,
4. mirovine koje se isplaćuju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelatnost, poduzetnicima koji su plaćali porez na dobit i drugim osobama na temelju prijašnjih uplata doprinosa u propisano obvezno ili dobrovoljno mirovinsko osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi izdatak ili rashod.
(3) Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i drugi primici koje poslodavac isplaćuje posloprimcima u svezi sa sadašnjim, prijašnjim ili budućim radom, koji se umjesto u novcu daju u naravi. Primicima u naravi smatraju se korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti koje poslodavci daju zaposlenicima i drugim fizičkim osobama koje su s poslodavcima poslovno ili osobno povezane. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 6% godišnje, osim kamata po kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne zaposlenicima uprave.
3. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada
Članak 13.
(1) Izdacima koji se oduzimaju od primitaka prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada, smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz plaće.
(2) Izdacima koji se oduzimaju od primitaka po osnovi poduzetničke plaće iz članka 12. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona, smatraju se uplačeni propisani obvezni doprinosi osoba koje samostalno obavljaju djelatnosti po posebnim zakonima.
(3) Izdacima iz stavka 1. ovoga članka koji se mogu odbiti prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada i predujma poreza po toj osnovi smatraju se i premije osiguranja iz članka 9. stavka 8. ovoga Zakona, koje poslodavac obustavlja i uplaćuje pri obračunu i isplati plaće.
4. Dohodak od samostalne djelatnosti
Članak 14.
Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja, dohodak od poljoprivrede i šumarstva i dohodak od drugih samostalnih djelatnosti koje nisu osnovna djelatnost poreznog obveznika, a povremeno se obavljaju radi ostvarivanja dohotka.
5. Vrste samostalnih djelatnosti
Članak 15.
(1) Obrtničkim djelatnostima, u smislu ovoga Zakona, smatraju se djelatnosti u smislu članka 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti. Obrtničkom djelatnošću smatra se i davanje u zakup cjelokupnog obrta. Obrtničkom djelatnošću smatra se i prodaja više od tri nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina. Obrtničkom djelatnošću ili djelatnošću slobodnog zanimanja iz stavka 2. ovoga članka smatra se i ustup uz naknadu ili konačna prodaja imovinskih prava u okviru tih samostalnih djelatnosti.
(2) Djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju se:
1. samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika i druge slične djelatnosti,
2. samostalna djelatnost znanstvenika, književnika, izumitelja i druge slične djelatnosti,
3. samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge slične djelatnosti,
4. samostalna djelatnost novinara, umjetnika i športaša.
(3) Djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u nepreraženom stanju. Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu.
(4) Drugim samostalnim djelatnostima smatraju se:
1. djelatnosti članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti, jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave,
2. djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odobra koje imaju ta tijela, stečajnih upravitelja i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu,
3. povremene samostalne djelatnosti kao što su povremene autorske djelatnosti znanstvenika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, športskih sudaca i delegata te druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu djelatnost ili nesamostalni rad.
6. Način ostvarivanja dohotka od samostalne djelatnosti
Članak 16.
Dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona porezni obveznik može ostvarivati sam, kao supoduzetnik ili u nekom drugom obliku sudjelovanja u dohotku od samostalne djelatnosti.
7. Promjena načina oporezivanja
Članak 17.
(1) Porezni obveznik iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona može, na vlastiti zahtjev, plaćati porez na dobit umjesto na dohodak. U slučaju supoduzetnišva ili drugog oblika zajedničkog dohotka pisani zahtjev podnose i potpisuju svi supoduzetnici.
(2) Pisani zahtjev kojim se traži promjena načina oporezivanja dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku godinu.
(3) Rješenje kojim se usvaja zahtjev iz stavka 2. ovoga članka obvezuje poreznog obveznika sljedeće tri godine. U opravdanim slučajevima Porezna uprava može odobriti i kraći rok prelaska s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobit i obratno.
(4) Porezni obveznik iz članka 15. stavka 4. točke 2. i 3. ovoga Zakona može na vlastiti zahtjev utvrđivati dohodak u skladu s člancima 18. do 22. ovoga Zakona.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka porezni obveznik može, na vlastiti zahtjev od idućega poreznog razdoblja plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak u skladu sa stavkom 2. i 3. ovoga članka.
8. Utvrđivanje dohotka od samostalnih djelatnosti
Članak 18.
(1) Dohodak od samostalnih djelatnosti je razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju.
(2) Poslovni primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti pritekla u poreznom razdoblju.
(3) Primici iz stavka 2. ovoga članka utvrđuju se prema njihovoj tržišnoj vrijednosti.
(4) U poslovne primitke ulaze i primici ostvareni od prodaje i izuzimanja stvari i prava koja služe za obavljanje samostalne djelatnosti i koja se vode ili su se trebala voditi u popisu dugotrajne imovine, kao i primici ostvareni od otuđenja ili likvidacije djelatnosti. Ako stjecatelj cijele djelatnosti nastavlja poduzetničku djelatnost, primici od otuženja se ne oporezuju ukoliko je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva.
(5) Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja osim izuzimanja financijske imovine.
(6) Poslovnim primicima smatraju se manjkovi dobara u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore te pripadajući porezi zaračunati prilikom nabave dobara za koja je utvrđen manjak.
(7) Poslovni izdaci su svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom poreznog razdoblja u cilju stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka. U poslovne izdatke poreznih obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona ulaze oni izdaci koji su neposredno vezani za obavljanje djelatnosti.
(8) U poslovne izdatke ulaze i knjigovodstvene vrijednosti pojedinačno ili ukupno prodanih ili izuzetih dobara dugotrajne imovine koja su se vodila ili trebala voditi u popisu dugotrajne imovine. Poslovnim izdacima smatraju se i troškovi otuđenja i likvidacije.
(9) Poslovnim izdacima smatraju se i ulaganja osim ulaganja financijske imovine i ulaganja u dugotrajnu imovinu.
(10) Primljeni krediti i zajmovi nisu poslovni primitak, a otplate kredita i zajmova nisu poslovni izdatak.
(11) Plaćene kamate po kreditima i zajmovima za obavljanje djelatnosti smatraju se poslovnim izdacima, a naplaćene kamate po sredstvima i plasmanima sredstava koja služe za obavljanje djelatnosti smatraju se poslovnim primicima, ako nisu oporezive po odbitku u skladu sa člankom 26. i člankom 38. stavkom 3. ovoga Zakona.
(12) Fizičkim osobama koje ostvaruju dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 3. ovoga Zakona poslovni izdaci priznaju se u visini 25% od ostvarenih primitaka. Iznimno, fizičkim osobama koje kao znanstvenici, umjetnici, stručnjaci, novinari i drugi u okviru djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 3. ovoga Zakona, ostvaruju autorske naknade, poslovni izdaci priznaju se u visini 40% od ostvarenih primitaka.
(13) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona, mogu odabrati oporezivanje na način iz stavka 12. ovoga članka i članka 36. stavka 2. ovoga Zakona.
(14) Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 15. ovoga Zakona, smatraju se i uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim propisima.
9. POSLOVNE KNJIGE I EVIDENCIJE
Članak 19.
(1) Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 15. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, dužni su utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija, ako se dohodak ne oporezuje u skladu sa člankom 32. stavkom 1. i 2. ovoga Zakona.
(2) Poslovne knjige i evidencije iz stavka 1. ovoga članka su knjiga primitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine i evidencija o tražbinama i obvezama. Porezni obveznik dužan je u knjizi primitaka i izdataka ili drugim evidencijama osigurati podatke o dnevnom gotovinskom prometu.
(3) Za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu, mora se izdati račun.
10. POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE
Članak 20.
(1) U popis dugotrajne imovine unose se stvari i prava, ako njihove nabavne cijene odnosno troškovi proizvodnje (nabavna vrijednost) premašuju 1.000,00 kuna i ako je njihov vijek trajanja dulji od godinu dana. Prava ulaze u popis dugotrajne imovine samo ako je kod njihove nabave plaćena naknada.
(2) Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine.
(3) U popis dugotrajne imovine unose se pojedinačna nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, vijek trajanja (korištenja), knjigovodstvena vrijednost i otpisi.
(4) Nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, koja su unesena u popis dugotrajne imovine, otpisuje se u skladu s Pravilnikom o amortizaciji. Ako se dobro dugotrajne imovine zbog uništenja više ne može koristiti ili ako se proda, izuzme ili na drugi način otuđi, tada se njegova knjigovodstvena vrijednost otpisuje u cijelosti.
11. PRIZNAVANJE IZDATAKA
Članak 21.
(1) Izdaci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge, koji slu??e za stjecanje dohotka, priznaju se u visini cijene nabave ili troška proizvodnje.
(2) Izdaci osoblja (plaće s porezima i doprinosima) priznaju se u visini stvarnih isplata, a uplaćeni doprinosi za vlastito mirovinsko te zdravstveno osiguranje poduzetnika koji samostalno obavljaju djelatnost priznaju se do visine propisane posebnim zakonima za obvezno osiguranje.
(3) Izdacima poslovanja smatraju se i otpisi prema članku 20. stavku 4. ovoga Zakona.
(4) Izdacima otpisa ne smatraju se otpisi povećane vrijednosti dugotrajne imovine zbog revalorizacije.
(5) Iznimno od odredbi stavka 3. ovoga članka obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 15. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, priznaju se u poreznom razdoblju izdaci po osnovi jednokratnog ili ubrzanog djelomičnog otpisa opreme i poslovnih objekata nabavljenih u istom poreznom razdoblju.
(6) Opremom iz stavka 5. ovoga članka smatraju se postrojenja i strojevi, alati, pogonski, uslužni i uredski inventar, informatička oprema, namještaj, transportni uređaji i sredstva, osim osobnih automobila i drugih prijevoznih sredstava koja slu??e za osobni prijevoz poduzetnika i njegovih posloprimaca, a poslovnim objektima smatraju se građevinski objekti za poslovne djelatnosti.
(7) Oprema otpisana prema stavku 5. ovoga članka obvezno se unosi u popis dugotrajne imovine.
12. IZDACI KOJI SE POREZNO NE PRIZNAJU
Članak 22.
(1) Pri utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti ne odbijaju se sljedeći izdaci:
1. 70% izdataka reprezentacije (ugošćenja, darova sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, izdataka za odmor, šport, rekreaciju i razonodu, izdataka za korištenje osobnih motornih vozila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i drugih sličnih izdataka),
2. porez na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju, a i besplatne isporuke i drugi izdaci,
3. primici poduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost po osnovi naknada, potpora i nagrada, ako prelaze propisane iznose,
4. dnevnica i troškova službenog putovanja poduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost, iznad propisanih iznosa,
5. 30% izdataka u svezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se po osnovi korištenja tih sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća.
(2) Iznimno od stavka 1. točke 5. ovoga članka poslovnim izdacima smatraju se ukupno nastali izdaci za osiguranje osobnih motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava.
(3) Kao poslovni izdaci ne mogu se odbiti ni drugi izdaci koji nisu u izravnoj svezi s obavljanjem samostalne djelatnosti.
13. DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA
Članak 23.
(1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se razlika između primitaka po osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima, primitaka od vremenski ograničenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, primitaka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava i izdataka koji su poreznom obvezniku u poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima.
(2) Kod dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina i nekretnina priznaju se izdaci u visini 30% od ostvarene najamnine ili zakupnine.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, izdaci potrebni za ostvarivanje dohotka od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba utvrđuju se u visini 50% od ostvarene najamnine.
(4) Kod ostvarivanja dohotka od imovinskih prava izdaci se utvrđuju u visini stvarno nastalih, za koje porezni obveznik posjeduje uredne i vjerodostojne isprave.
(5) Dohotkom iz stavka 1. ovoga članka smatra se i dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Otuđenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos uz naknadu. Dohodak čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Troškovi otuđenja mogu se odbiti kao izdaci.
(6) Dohodak od otuđenja nekretnine iz stavka 5. ovoga članka ne oporezuje se ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavnim članovima njegove uže obitelji iz članka 29. ovoga Zakona, a i u slučaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon tri godine od dana nabave.
(7) Dohotak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava iz stavka 5. ovoga članka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji te između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka te nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava.
(8) Gubici od otuđenja nekretnina i imovinskih prava mogu se odbiti samo od dohotka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini.
(9) Dohodak od imovine i imovinskih prava oporezuje se samo ako se ne radi o dohotku koji se oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti te ako se na dohodak ne plaća porez na dobit.
14. PROCJENA DOHOTKA OD IMOVINE
Članak 24.
Ako pri utvrđivanju dohotka iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona, zakupnina, najamnina, primitak od imovinskih prava te primitak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava nije prijavljen ili nije prijavljen u tr??išnom iznosu, dohodak će utvrditi Porezna uprava prema tržišnim cijenama u mjestu u kojemu se nekretnina nalazi, mjestu u kojemu se imovinsko pravo daje na korištenje odnosno u mjestu u kojemu se imovinsko pravo otuđuje.
15. PROMJENA NAČINA UTVRĐIVANJA DOHOTKA OD IMOVINE
Članak 25.
(1) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup nekretnina a obveznik je poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, utvrđuje dohodak u skladu sa člancima od 18. do 22. ovoga Zakona.
(2) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup nekretnina, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost, može na vlastiti zahtjev utvrđivati dohodak u skladu sa člancima od 18. do 22. ovoga Zakona.
(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka porezni obveznik že plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak, u skladu s odredbama članka 17. ovoga Zakona.
16. DOHODAK OD KAPITALA
>Članak 26.
(1) Dohotkom od kapitala smatraju se primici po osnovi dividendi, udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu i kamata, ostvareni u poreznom razdoblju.
(2) Dividendama i udjelima u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i izuzimanja imovine i korištenja usluga od strane vlasnika i suvlasnika trgovačkih društava za njihove privatne potrebe izvršeni tijekom poreznog razdoblja na teret dobiti tekućeg razdoblja, te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona koja podliježe porezu na dobit.
(3) Dohotkom iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i primici po osnovi udjela u dobiti članova uprave i zaposlenika trgovačkih društava koje ostvaruju putem dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica.
(4) Dohodak od kapitala ne utvrđuje se po osnovi dividendi i udjela u dobiti ako su dividende i ti udjeli iskorišteni za uvećanje temeljnog kapitala društva.
(5) Pri utvrđivanju dohotka od kapitala izdaci se ne priznaju.
16.a Dohodak od osiguranja
Članak 26.a
(1) Dohotkom od osiguranja smatraju se primici u visini uplaćenih i porezno priznatih premija životnog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, a u slučaju otkupa polica životnog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja ili prestanka osiguranja dohotkom se smatra iznos primitka, ako je manji od uplaćenih premija osiguranja.
(2) Pri utvrđivanju dohotka prema stavku 1. ovoga članka ne priznaju se izdaci, a ni osobni odbitak poreznog obveznika.
(3) Uplaćene premije osiguranja od kojih se utvrđuje dohodak od osiguranja iskazuju se s valutnom klauzulom i u trenutku isplate osigurane svote preračunavaju u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan isplate.
(4) Poslodavci, isplatitelji i porezni obveznici dužni su o uplaćenim porezno priznatim premijama osiguranja i isplaćenom dohotku od osiguranja voditi i dostavljati propisane evidencije i izvješća.
17. ZAJEDNIČKI DOHODAK
Članak 27.
(1) Ako više fizičkih osoba ostvaruje dohodak zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti (supoduzetništvo), svaka fizička osoba (supoduzetnik) plaća porez na dio dohotka koji joj pripada od zajedničke samostalne djelatnosti.
(2) Dohodak ostvaren obavljanjem zajedničke samostalne djelatnosti iz članka 15. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, utvrđuje se kao jedinstveni dohodak u skladu s odredbama članaka od 18. do 22. ovoga Zakona. Zajednički ostvaren dohodak dijeli se na pojedine supoduzetnike prema ugovoru. Ako ugovor nije sklopljen dohodak se dijeli na jednake dijelove.
(3) Dijelu dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvrđenog prema stavku 2. ovoga članka, dodaju se primici koje pojedini supoduzetnik ostvari za svoj rad ili druge naknade, a koji su kao poslovni izdaci smanjili dohodak od zajedničke djelatnosti. Od dijela dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvrđenog prema stavku 2. ovoga članka odbijaju se izdaci koji su nastali pojedinom supoduzetniku, a kao poslovni izdaci nisu smanjili dohodak od zajedničke djelatnosti.
(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka odnose se i na slučajeve kada više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak od imovine i imovinskog prava (suvlasnici, supoduzetnici i drugi).
(5) Zajednički dohodak od imovine i imovinskih prava utvrđuje se prema odredbama članka 23. i 24. ovoga Zakona.
(6) Supoduzetnici koji ostvaruju zajednički dohodak iz stavka 1. i 4. ovoga članka obvezni su imenovati nositelja zajedničke djelatnosti, koji je prvenstveno odgovoran za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje poreznih i drugih obveza, podnošenje prijava i izvješća i izvršavanje drugih propisanih obveza koje proizlaze iz zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava. Inozemni porezni obveznik ne može biti imenovan nositeljem zajedničke djelatnosti. Ako supoduzetnici ne imenuju nositelja zajedničke djelatnosti, imenovat će ga Porezna uprava.
(7) Nositelj zajedničke djelatnosti iz stavka 6. ovoga članka obvezan je po isteku poreznog razdoblja (kalendarske godine) ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti.
(8) Prijava o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti podnosi se do kraja mjeseca siječnja tekuće za proteklu godinu.
IV. POREZNI GUBITAK
Članak 28.
(1) Porezni gubitak koji se kod utvrđivanja ukupnog iznosa dohotka iz članka 3. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona ne može nadoknaditi (odbiti) u poreznom razdoblju u kojemu je nastao, prenosi se i nadoknađuje umanjenjem porezne osnovice u sljedećim poreznim razdobljima.
(2) Porezni obveznik gubi pravo na odbitak poreznog gubitka iz stavka 1. ovoga članka istekom pete godine od godine za koju je utvrđen.
(3) Pri nadoknađivanju gubitak se odbija nakon umanjenja porezne osnovice za plaće novozaposlenih iz članka 43. ovoga Zakona, a prije osobnih odbitaka iz članka 29. ovoga Zakona. Odbitak gubitka je dopušten u tekućem poreznom razdoblju ako se nije mogao odbiti (nadoknaditi) u prethodnim poreznim razdobljima. Preneseni gubici se nadoknađuju prema redoslijedu njihova nastanka.
V. OSOBNI ODBITAK
Članak 29.
(1) Tuzemnim poreznim obveznicima se ukupan iznos ostvarenog dohotka prema članku 3. stavku 1. ovoga Zakona, umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 1.500,00 kuna i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez. Tuzemnim poreznim obveznicima se kod ostvarene mirovine na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa u 1. i 2. stup mirovinskog osiguranja i na temelju prijašnjih uplata premija osiguranja za dokup dijela mirovine na teret poslodavca, priznaje osobni odbitak u visini ukupne mirovine ostvarene u poreznom razdoblju, a najviše do 2.550,00 kuna mjesečno.
(2) Tuzemni porezni obveznici mogu odbiti i osobni odbitak:
1. 0,4 osnovnoga osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji te bivšega bračnog druga za kojeg plaćaju alimentaciju,
2. za uzdržavanu djecu: 0,42 osnovnoga osobnog odbitka za prvo dijete, 0,59 za drugo, 0,84 za treće, 1,17 za četvrto, 1,59 za peto, 2,09 za šesto, 2,67 za sedmo, 3,34 za osmo, 4,09 za deveto i 5,0 za deseto, a za svako daljnje dijete faktor osnovnoga osobnog odbitka povećava se za 1,0 u odnosu na faktor osobnog odbitka za prethodno dijete,
3. 0,25 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom.
(3) Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom iz stavka 2. ovoga članka smatraju se fizičke osobe čiji dohodak i drugi primici koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos petorostrukoga osnovnoga osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka, na godišnjoj razini.
(4) Osobni odbitak poreznog obveznika utvrđuje se kao zbroj osnovnoga osobnog odbitka prema stavku 1. i osobnog odbitka prema stavku 2. ovoga članka.
(5) Djecom u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se djeca koju roditelji, staratelji, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdržavaju. Drugim uzdržavanim članovima uže obitelji u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovoga bračnog druga te preci i potomci u izravnoj liniji, a i bivši bračni drugovi za koje porezni obveznik plaća alimentaciju.
(6) Porezni obveznik može koristiti osobne odbitke iz stavka 1. i 2. ovoga članka u razdoblju za koje postoji porezna obveza i u kojem se osoba uzdržava. Razdoblje se zaokru??uje u korist poreznog obveznika na pune mjesece.
(7) Tuzemnim poreznim obveznicima osobni odbitak uvećava se i za iznose plaćene za zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje koji plaćaju poslodavac i posloprimac.
(8) Inozemni porezni obveznici mogu u poreznom razdoblju odbiti osobni odbitak u visini osnovnoga osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga članka i plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih doprinosa za posloprimca i poslodavca.
(9) Tuzemnim poreznim obveznicima se osobni odbitak iz stavka 4. ovoga članka mo??e uvećati u poreznom razdoblju i za iznos stvarnih troškova zdravstvenih usluga i nabavu ortopedskih pomagala u Republici Hrvatskoj, a najviše do 12.000,00 kuna godišnje pod uvjetom da ti izdaci nisu podmireni iz osnovnog, dopunskog ili privatnog zdravstvenog osiguranja te ako nisu financirani iz dobivenih darovanja.
(10) Tuzemnim poreznim obveznicima se osobni odbitak iz stavka 4. ovoga članka uvećava i za ulaganja na ime kupnje ili gradnje stambenog prostora (stana ili kuće) za potrebe svojega trajnog stanovanja. Osobni odbitak se uvećava i za investicijska održavanja na postojećem stambenom prostoru poreznog obveznika ili njegovoga bračnog druga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja. Porezni obveznik je za korištenje toga osobnog odbitka obvezan predočiti vjerodostojne isprave.
(11) Osobni odbitak iz stavka 10. ovoga članka iznosi u poreznom razdoblju do 12.000,00 kuna.
(12) Ako porezni obveznik kupnju i gradnju stambenog prostora, odnosno investicijska održavanja postojećega stambenog prostora financira sredstvima namjenskoga stambenog kredita, otplata kamata po tom kreditu se pod uvjetom iz stavka 11. ovoga članka, smatra osobnim odbitkom. U tom slučaju ne može koristiti osobni odbitak za te namjene na temelju stvarno nastalih izdataka prema stavku 10. ovoga članka.
(13) Osobni odbitak tuzemnoga poreznog obveznika iz stavka 4. ovoga članka može se uvećati i za iznos u visini 50% plaćene slobodno ugovorene najamnine za potrebe trajnog stanovanja u stambenom prostoru najmodavca, a najviše do 12.000,00 kuna godišnje. Pravo na taj osobni odbitak porezni obveznik može koristiti pod uvjetom da nema riješeno stambeno pitanje, a dokazuje ga vjerodostojnim ispravama (ugovorom, dokazima o plaćanju najamnine i drugim).
(14) Poreznim obveznicima se osobni odbitak uvećava i za darovanja dana u naravi i u novcu doznačenom na žiroračun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen konačni porez na dohodak. Iznimno, osobni odbitak se uvećava za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja darovanja.
(15) Osobni odbitak prema stavku 9. – 14. ovoga članka priznaje se nakon osobnog odbitka iz stavka 1. i 2. ovoga članka, a u konačnom obračunu poreza na dohodak, na temelju podnesene godišnje porezne prijave.
VI. POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE I NAPLATU POREZA
1. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA
Članak 30.
(1) Porez na dohodak za koji se podnosi godišnja porezna prijava obračunava se godišnje.
(2) Porez na dohodak obračunava se po stopi od 15% od godišnje porezne osnovice do visine 2,0 osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku godišnje porezne osnovice između 2,0 i 4,5 osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 35% na razliku godišnje porezne osnovice između 4,5 i 14,0 osnovnoga osobnog odbitka i po stopi 45% na iznos porezne osnovice koji prelazi iznos 14,0 osnovnoga osobnog odbitka.
(3) Godišnji porez na dohodak utvrđuje se prema poreznoj osnovici iz članka 3. ovoga Zakona, a od utvrđenoga godišnjeg poreza odbijaju se iznosi plaćenog predujma poreza po svim oblicima dohotka te utvrđuju razlike.
(4) Ako je tuzemni porezni obveznik ostvario dohodak u inozemstvu (inozemni dohodak) i ako je taj dohodak oporezovan u inozemstvu porezom koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak, porez plaćen u inozemstvu uračunava se na propisani način u tuzemni porez na dohodak.
(5) Obveznicima poreza na dohodak porez se utvrđuje poreznim rješenjem.
(6) Porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja poreznom obvezniku.
(7) Ako je porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja platio veći predujam od poreza na dohodak utvrđenog rješenjem, više plaćeni porez vraća se poreznom obvezniku na njegov zahtjev ili mu se uračunava u predujam za iduće razdoblje.
2. GODIŠNJA POREZNA PRIJAVA
Članak 31.
(1) Obveznici poreza na dohodak dužni su nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine) podnijeti godišnju poreznu prijavu propisanog oblika i sadržaja.
(2) Godišnja porezna prijava podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu.
(3) Porezni obveznik koji je tijekom poreznog razdoblja ostvario dohodak od:
1. nesamostalnog rada istodobno samo kod jednog poslodavca i/ili,
2. druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 1. ovoga Zakona i/ili,
3. druge samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 2. i 3. ovoga Zakona i/ili,
4. kapitala iz članka 26. ovoga Zakona i/ili,
5. samostalne djelatnosti iz članka 32. ovoga Zakona i/ili,
6. nesamostalnog rada iz članka 33. stavka 5. ovoga Zakona i/ili,
7. dohotka od imovine, osim dohotka od imovine iz članka 23. stavka 4. ovoga Zakona,
(4) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka, osim za dohodak iz članka 26. ovoga Zakona, porezni obveznik je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu ako isplatitelj dohotka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prireza, a i predujam doprinosa za obvezna osiguranja iz primitaka prema stavku 3. točki 1., 2., 3. i 6. ovoga članka, a na način propisan ovim Zakonom i posebnim propisima.
(5) Ako porezni obveznik ostvari dohodak iz više odnosa po osnovi nesamostalnog rada istodobno ili ako ostvari taj dohodak izravno iz inozemstva (bez posredstva tuzemnog poslodavca) ili ako ostvari i druge oblike dohotka izravno iz inozemstva ili ako ostvari i druge oblike dohotka za koje je propisana obveza podnošenja godišnje porezne prijave ili ako je Porezna uprava zatražila od poreznog obveznika da naknadno plati porez po osnovi nesamostalnog rada,ili da naknadno plati doprinose za obvezna osiguranja,
dužan je podnijeti godišnju poreznu prijavu.
(6) Ako je porezni obveznik tijekom godine ostvario samo oblike dohotka iz stavka 3. ovoga članka, osim za dohodak iz stavka 3. točke 7. ovoga članka, može podnijeti godišnju poreznu prijavu radi:
1. ostvarivanja prava na neiskorišteni osobni odbitak ili dio osobnog odbitka iz članka 29. i članka 40. ovoga Zakona,
2. prava na ravnomjerno godišnje oporezivanje, odnosno godišnje izravnanje porezne osnovice,
3. prava na umanjenje porezne osnovice za izdatke nastale pri ostvarivanju primitaka od samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 2. ovoga Zakona,
4. prava na povrat više plaćenih doprinosa za obvezna osiguranja po posebnom propisu,
5. drugih prava propisanih zakonima.
(7) Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a istu ne podnesu ili ako su podaci iz godišnje porezne prijave netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom.
3. UTVRĐIVANJE PAUŠALNOG POREZA
Članak 32.
(1) Poreznom obvezniku koji obavlja djelatnost iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, porez na dohodak može se utvrđivati i u paušalnom iznosu. Samostalne djelatnosti koje će se paušalno oporezivati i visinu paušalnog dohotka ovisno o području na kojem se ta djelatnost obavlja, utvrđuje ministar financija na prijedlog nadležnih strukovnih komora.
(2) Godišnji porez u paušalnom iznosu utvrđuje Porezna uprava rješenjem. Rješenjem utvrđeni godišnji porezni obveznici plaćaju mjesečno, do kraja svakog mjeseca za tekući mjesec, u visini 1/12 godišnjeg poreza.
(3) Porezna uprava mo??e na temelju obavljenog nadzora i prikupljenih podataka o ostvarenom prometu, ukinuti rješenje iz stavka 2. ovoga članka i donijeti rješenje o plaćanju predujma poreza u skladu s člankom 35. stavak 1. ovoga Zakona, ako utvrdi da je porezni obveznik ostvario dohodak iznad iznosa koji primjenom propisane porezne stope premašuje utvrđeni paušalni iznos poreza.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka porezni obveznik je obvezan prijeći na utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti na način propisan odredbama članaka 18. do 22. ovoga Zakona.
4. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA
Članak 33.
(1) Kod dohotka od nesamostalnog rada predujam poreza obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj mirovine ili sam porezni obveznik. Du??nik poreza na dohodak je posloprimac i umirovljenik.
(2) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada se obračunava, obustavlja i uplaćuje prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.
(3) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke prema članku 13. stavku 1. i 3. ovoga Zakona koji su uplaćeni i umanjen za iznos mjesečnoga osobnog odbitka iz članka 29. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.
(4) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 15% od mjesečne porezne osnovice do visine 2,0 osnovnoga osobnog odbitka, a po stopi od 25% na razliku mjesečne porezne osnovice između 2,0 i 4,5 osnovnoga osobnog odbitka, a po stopi od 35% na razliku mjesečne porezne osnovice između 4,5 i 14,0 osnovnoga osobnog odbitka, a po stopi od 45% na razliku mjesečne porezne osnovice iznad 14,0 osnovnoga osobnog odbitka iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona.
(5) Predujam poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada koji kod isplatitelja ne traje duže od 10 dana (80 sati) i primitak nije veći od 1.500,00 kuna mjesečno, obračunava poslodavac, od osnovice primitka umanjenog za obvezne doprinose za socijalna osiguranja po posebnim propisima, po stopi od 15% bez obračunavanja osobnog odbitka iz članka 29. ovoga Zakona.
(6) U slučajevima iz stavka 5. ovoga članka obustavljeni (odbijeni) i uplaćeni porez smatra se konačno utvrđenim porezom za porezno razdoblje, pa porezni obveznici za taj dohodak nisu obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu. Porezni obveznik ima pravo taj dohodak i uplaćene iznose predujma poreza unijeti u godišnju poreznu prijavu.
(7) Inozemna organizacija, koja ne uživa diplomatski imunitet u Republici Hrvatskoj i službenici te organizacije sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj dužni su pri isplati dohotka od nesamostalog rada zaposlenim građanima ili stranim državljanima obračunati porez po odredbama stavka 1. do 4., odnosno stavka 5. ovoga članka i uplatiti ga u roku od osam dana od dana isplate.
(8) Porezni obveznik zaposlen u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane države, u međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet, kada je porezni obveznik i po ovom Zakonu, dužan je sam obračunati predujam poreza od nesamostalnog rada na način iz stavka 1. do 4., odnosno stavka 5. ovoga članka i uplatiti ga u roku od osam dana od dana isplate.
(9) Porezni obveznici koji dohodak od nesamostalnog rada ostvare neposredno iz inozemstva, du??ni su na taj dohodak sami obračunati predujam poreza od nesamostalnog rada na način iz stavka 1. do 4., odnosno stavka 5. ovoga članka i uplatiti ga u roku od osam dana od dana primitka dohotka.
5. POREZNE KARTICE
Članak 34.
(1) Predujam poreza kod dohotka od nesamostalnog rada utvrđuje se na temelju porezne kartice koju za posloprimca ili umirovljenika imaju poslodavci i isplatitelji mirovina. Poreznu karticu besplatno izdaje Porezna uprava, a poslodavci i isplatitelji mirovina du??ni su je čuvati dok posloprimac kod njih radi, odnosno dok se isplaćuje mirovina.
(2) Podatke o isplaćenim plaćama i mirovinama i obustavljenom i uplaćenom porezu iz poreznih kartica posloprimaca i umirovljenika, poslodavac i isplatitelj mirovine dostavlja Poreznoj upravi do 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu.
(3) Poslodavci i isplatitelji mirovina obvezni su o isplaćenom dohotku od nesamostalnog rada i uplaćenom porezu na dohodak sastavljati i Poreznoj upravi dostavljati i druge propisane evidencije.
6. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI
Članak 35.
(1) Kod dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona mjesečni predujam se plaća prema rješenju Porezne uprave.
(2) Rješenje o predujmu vrijedi do izmjene, odnosno do utvrđivanja novog predujma.
(3) Porezna uprava može, na zahtjev poreznog obveznika, izmijeniti visinu predujma. Zahtjev se temelji na podnesku koji sadr??i sve bitne sastojke iz porezne prijave, koji se odnose na proteklo razdoblje tekuće godine.
(4) Na početku obavljanja samostalne djelatnosti predujmovi se utvrđuju na temelju podataka koje je porezni obveznik dao o predviđenom iznosu svoga dohotka.
(5) Predujmovi poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga članka plaćaju se mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.
(6) Porezna uprava može na temelju obavljenog očevida i vanjskog nadzora, podataka iz obrađenih godišnjih poreznih prijava ili drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s kojima raspolaže, izmijeniti rješenje iz stavka 1. ovoga članka i utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova.
7. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK PO ODBITKU
Članak 36.
(1) Predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji inozemni porezni obveznici ostvare obavljanjem povremene samostalne umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti, uključujući i djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom te zabavnim priredbama, plaća se po odbitku, od ukupne naknade umanjene za izdatke u visini 40%, po stopi od 25% bez prava na osobne odbitke iz članka 29. ovoga Zakona. Tako plaćeni predujmovi smatraju se konačnim porezom.
(2) Predujam poreza na dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz članka 15. stavka 4. točke 2. i 3. ovoga Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji dohotka po stopi od 35%, bez prava na osobne odbitke iz članka 29. ovoga Zakona. Na isti način isplatitelji obračunavaju i obustavljaju predujam poreza iz dohotka kojega ostvare inozemni porezni obveznici obavljanjem djelatnosti iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona. Plaćeni predujmovi poreza na dohodak smatraju se konačno utvrđenim porezom na dohodak i porezni obveznik za te dohotke nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu.
(3) Predujam poreza na dohodak članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti, tijela područne (regionalne) samouprave i tijela jedinica lokalne samouprave iz članka 15. stavka 4. točke 1. ovoga Zakona, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji dohotka, kao porez na dohodak od nesamostalnog rada prema članku 33. stavku 1., 2., 3. i 4., odnosno članku 33. stavku 5. i 6. ovoga Zakona.
(4) Predujam poreza prema stavku 1., 2. i 3. ovoga članka obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj dohotka, kao porez po odbitku, prilikom svake isplate dohotka i istodobno s isplatom.
(5) Predujam poreza prema stavku 2. ovoga članka obračunava i uplaćuje porezni obveznik, kao porez po odbitku, ako je dohodak ostvario izravno u inozemstvu (bez posredovanja tuzemnog isplatitelja). Inozemni dohodak se preračunava u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan kada je dohodak ostvaren.
8. UTVRĐIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA
Članak 37.
(1) Kod dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine predujmovi poreza plaćaju se prema rješenju Porezne uprave i to do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec. Pri utvrđivanju predujma poreza ne uzima se u obzir osobni odbitak poreznog obveznika. Predujam poreza na dohodak plaća porezni obveznik po postupku i na način iz članka 35. ovoga Zakona, a po stopi od 15%. Utvrđeni predujam poreza smatra se konačnim porezom, pa porezni obveznik za ovaj dohodak ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.
(2) Kod dohotka od imovine ostvarenog iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima iz članka 23. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, predujam poreza obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj dohotka, odnosno sam porezni obveznik (kod izravnog iznajmljivanja), pri svakoj naplati najamnine i istodobno s naplatom, od ukupne naknade umanjene za priznate izdatke, primjenom stope od 15%, bez prava na osobni odbitak poreznog obveznika. Utvrđeni predujam poreza smatra se konačnim porezom, pa porezni obveznik za ovaj dohodak ne mo??e podnijeti godišnju poreznu prijavu.
(3) Predujam poreza na dohodak od imovinskih prava obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji dohotka kao predujam poreza po odbitku istodobno s isplatom dohotka i to od ukupne naknade primjenom stope od 25%, bez osobnog odbitka iz članka 29. ovoga Zakona.
(4) Predujam poreza na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava plaćaju porezni obveznici prema rješenju Porezne uprave jednokratno na pojedinačno ostvareni dohodak i to u roku od osam dana od dana primitka rješenja Porezne uprave o utvrđenom porezu na dohodak. Predujam se utvrđuje
