Zakon o porezu na dohodak

"Narodne novine" broj 127/00 i 150/02┬á┬á (pro─Źi┼í─çeni tekst) i "Narodne novine" broj 163/03

 

I. TEMELJNE ODREDBE

1. OP─ćE ODREDBE

─îlanak 1.

(1) Porez na dohodak utvr─Ĺuje se i pla─ça prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Raspodjela prihoda od poreza na dohodak utvr─Ĺuje se posebnim zakonom.

2. POREZNI OBVEZNIK

─îlanak 2.

(1) Porezni obveznik je fizi─Źka osoba koja ostvaruje dohodak. Ako vi┼íe fizi─Źkih osoba zajedni─Źki ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizi─Źka osoba zasebno i to za svoj udio u zajedni─Źki ostvarenom dohotku.

(2) Tuzemni porezni obveznik je fizi─Źka osoba koja ima prebivali┼íte ili uobi─Źajeno boravi┼íte u tuzemstvu. Tuzemnim poreznim obveznikom smatra se i fizi─Źka osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivali┼íta ni uobi─Źajeno boravi┼íte, a zaposlena je u dr┼żavnoj slu┼żbi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima pla─çu.

(3) Inozemni porezni obveznik je fizi─Źka osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivali┼íte ni uobi─Źajeno boravi┼íte, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji podlije┼że oporezivanju prema odredbama ovoga Zakona.

3. POREZNA OSNOVICA

─îlanak 3.

(1) Osnovica poreza na dohodak tuzemnoga poreznog obveznika je ukupni iznos dohotka kojega porezni obveznik ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu, umanjen za iznos pla─ça novozaposlenih i nagrada u─Źenicima za vrijeme prakti─Źnog rada i naukovanja (─Źlanak 43.), umanjen za preneseni gubitak (─Źlanak 28.) i umanjen za osobni odbitak (─Źlanak 29.)

(2) Osnovica poreza na dohodak inozemnoga poreznog obveznika je ukupni iznos dohotka kojega porezni obveznik ostvari u tuzemstvu, umanjen za preneseni gubitak ostvaren u tuzemstvu i umanjen za osobni odbitak.

4. POREZNO RAZDOBLJE

─îlanak 4.

(1) Porez na dohodak utvr─Ĺuje se i pla─ça za kalendarsku godinu (porezno razdoblje).

(2) Porezno razdoblje mo??e biti kra─çe od kalendarske godine u sljede─çim slu─Źajevima:

1. ako tuzemni porezni obveznik tijekom iste kalendarske godine postane inozemni porezni obveznik ili obratno, u kojem slu─Źaju porezno razdoblje obuhva─ça razdoblje u kojemu je fizi─Źka osoba bila tuzemni ili inozemni porezni obveznik,

2. ro─Ĺenja ili smrti poreznog obveznika.

(3) U slu─Źajevima iz stavka 2. ovoga ─Źlanka prava iz ovoga zakona ra─Źunaju se u korist poreznog obveznika, na pune mjesece.

5. POREZNE STOPE

─îlanak 5.

(1) Porez na dohodak pla─Źa se po stopi od 15% od porezne osnovice do visine umno┼íka faktora 2,0 i osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku porezne osnovice izme─Ĺu umno┼íka faktora 2,0 i umno┼íka faktora 4,5 i osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 35% na razliku porezne osnovice izme─Ĺu umno┼íka faktora 4,5 i umno┼íka faktora 14,0 i osnovnoga osobnog odbitka te po stopi 45% na poreznu osnovicu iznad umno┼íka faktora 14,0 i osnovnoga osobnog odbitka iz ─Źlanka 29. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Porez na dohodak prema stavku 1. ovoga ─Źlanka uve─çava se za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim zakonima, a umanjuje se ako jedinice lokalne samouprave propi┼íu ni??i udio u porezu na dohodak od onog koji im pripada po posebnom zakonu.

6. PRIMICI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM

─îlanak 6.

(1) Dohotkom se ne smatraju primici od kamata na kunsku i deviznu ┼ítednju, na pologe (po vi─Ĺenju i oro─Źene) na ┼żirora─Źunu, teku─çem i deviznom ra─Źunu koji su ostvareni od banaka, ┼ítedionica i ┼ítedno kreditnih zadruga, primici od kamata po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim zakonom, primici od otu─Ĺenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika, premije osiguranja za dokup dijela mirovine koje upla─çuju poslodavci za svoje zaposlenike te mirovine tuzemnih poreznih obveznika ostvarene u inozemstvu.

(2) Dohotkom se ne smatraju ni primici za koje fizi─Źke osobe ne pru┼żaju tr┼żi┼íne protuusluge i to:

2.1. primici po posebnim propisima:

2.1.1. potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i ─Źlanova u??e obitelji poginulih boraca Domovinskog rata,

2.1.2. socijalne potpore,

2.1.3. doplatak za djecu i nov─Źani primici za opremu novoro─Ĺenog djeteta,

2.1.4. primici osoba s invaliditetom, osim pla─ça i mirovina,

2.1.5. dr??avne nagrade, nagrade jedinica podru─Źne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave,

2.2. potpore zbog uni┼ítenja i o┼íte─çenja imovine zbog ratnih doga─Ĺaja i prirodnih nepogoda,

2.3. nasljedstva i darovanja,

2.4. primici od otu─Ĺenja osobne imovine,

2.5. odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnošću,

2.6. primici ostvareni na nagradnim natje─Źajima ili natjecanjima i igrama na sre─çu.

2.7. primici koje fizi─Źke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizi─Źkih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, lije─Źenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala), rje┼íavanje kojih nije pokriveno osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranjem, odnosno tro┼íkove kojih snose same fizi─Źke osobe.

(3) Dohotkom se ne smatraju ni primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, ??ivota i imovine. Primici po osnovi ┼żivotnog osiguranja i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja smatraju se dohotkom ako su premije toga osiguranja bile oslobo─Ĺene oporezivanja.

(4) Ako su primici iz stavka 2. i 3. ovoga ─Źlanka u svezi s ostvarivanjem dohotka iz ─Źlanka 10. stavka 2. ovoga Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom.

(5) Dohotkom se u smislu ovoga Zakona ne smatraju primici koji se ostvaruju u okviru djelatnosti koja se oporezuje prema Zakonu o porezu na dobit.

7. PRIMICI NA KOJE SE NE PLA─ćA POREZ

─îlanak 7.

Porez na dohodak ne pla─ça se na:

1. naknadu razlike pla─çe za vrijeme vojne slu┼żbe u oru┼żanim snagama Republike Hrvatske,

2. naknadu plaće pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne zaštite i zaštite od prirodnih nepogoda,

3. naknadu pla─çe za vrijeme privremene nezaposlenosti i sprije─Źenosti za rad ispla─çenu na teret izvanprora─Źunskih fondova,

4. nagrade u─Źenicima i studentima za vrijeme prakti─Źnog rada i naukovanja do propisanog iznosa,

5. nagrade u─Źenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim ┼íkolskim i sveu─Źili┼ínim natjecanjima,

6. primitke u─Źenika i studenata na redovnom ┼íkolovanju za rad preko u─Źeni─Źkih i studentskih udruga, po posebnim propisima,

7. naknade štete zbog posljedica nesreće na radu,

8. naknade i nagrade koje osu─Ĺene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj,

9. primitke zaposlenika po osnovi naknade, potpora i nagrada koje im ispla─çuje poslodavac do propisanog iznosa,

10. primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti do propisanih iznosa,

11. primitke do propisanih iznosa, a po osnovi slu??benih putovanja fizi─Źkih osoba koje nisu zaposlenici ili ne obavljaju samostalnu djelatnost u neprofitnim organizacijama uz naknadu,

12. primitke po osnovi slu┼żbenih putovanja fizi─Źkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna dru┼ítva, a do propisanih iznosa,

13. stipendije koje se do propisanih iznosa ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada,

14. stipendije studenata i poslijediplomanata, te poslijedoktoranata za koje su sredstva osigurana u prora─Źunu Republike Hrvatske.

8. OSOBNA OSLOBO─ÉENJA

─îlanak 8.

Fizi─Źke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju diplomatsko-konzularne du┼żnosti ne pla─çaju porez na dohodak na tako ostvaren dohodak i to:

1. ┼íefovi inozemnih diplomatskih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj i diplomatsko osoblje inozemnih diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj, a i ─Źlanovi njihove u┼że obitelji, ako ti ─Źlanovi nisu hrvatski dr┼żavljani ili nemaju prebivali┼íte u Republici Hrvatskoj,

2. ┼íefovi inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni du┼żnosnici te ─Źlanovi njihove u┼że obitelji, ako ti ─Źlanovi nisu hrvatski dr┼żavljani ili nemaju prebivali┼íte u Republici Hrvatskoj,

3. du┼żnosnici UN i njihovih posebnih agencija, stru─Źnjaci tehni─Źke pomo─çi UN i njihovih posebnih agencija,

4. fizi─Źke osobe zaposlene kod inozemnih diplomatskih misija, konzulata i me─Ĺunarodnih organizacija, fizi─Źke osobe zaposlene kod ┼íefova diplomatskog osoblja inozemnih diplomatskih misija i me─Ĺunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu hrvatski dr┼żavljani ili nemaju prebivali┼íte u Republici Hrvatskoj,

5. po─Źasni konzularni du┼żnosnici inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj za primitke ┼íto ih ostvaruju od dr┼żave koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih poslova.

II. OPOREZIVI DOHODAK

1. OP─ćE ODREDBE O UTVR─ÉIVANJU DOHOTKA

─îlanak 9.

(1) Dohodak je razlika izme─Ĺu primitaka priteklih u poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom razdoblju.

(2) Izdacima se smatraju svi odljevi dobara s nov─Źanom vrijedno┼í─çu izvr┼íeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 1. ovoga ─Źlanka.

(3) Primici i izdaci utvr─Ĺuju se primjenom na─Źela blagajne.

(4) Primici se pripisuju onoj osobi koja ih je ostvarila. U slu─Źaju prestanka porezne obveze primici se pripisuju onoj osobi kojoj se na temelju njihovog priljeva pove─çava gospodarstvena snaga (pravnom sljedniku).

(5) Izdaci se pripisuju onoj fizi─Źkoj osobi kojoj se pripisuju i primici od gospodarstvene djelatnosti prema stavku 4. ovoga ─Źlanka, bez obzira tko ih je u─Źinio.

(6) Primici i izdaci koji su nastali u ime i za ra─Źun drugoga (prolazne stavke) ne smatraju se dohotkom prema stavku 1. ovoga ─Źlanka.

(7) Izdacima pri utvr─Ĺivanju dohodaka tuzemnih poreznih obveznika smatraju se i tijekom poreznog razdoblja u tuzemstvu upla─çene premije ┼żivotnog osiguranja koje imaju obilje┼żja ┼ítednje, dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja te dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja tuzemnim osiguravateljima, do visine 0,7 osnovnoga osobnog odbitka iz ─Źlanka 29. stavka 1. ovoga Zakona.

(8) Izdacima se ne smatraju izdaci koji su uzrokovani osobnim potrebama poreznog obveznika ili nisu nastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka, kao što su:

1. porez na dohodak, porez na nasljedstva i darove i drugi osobni porezi,

2. izdaci za nov─Źane kazne i prekr┼íaje, izdaci za tro┼íkove sudskog ili upravnog postupka u osobnim predmetima i kamate na zaka┼ínjela pla─çanja osobnih izdataka.

(9) Izdacima se ne smatraju ni oni izdaci koji se ne mogu jasno odvojiti od osobnih izdataka.

2. OBLICI DOHOTKA

─îlanak 10.

(1) Porezni obveznici mogu ostvarivati primitke na tr┼żi┼ítu rada, robe, usluga i kapitala te davanjem na kori┼ítenje imovine i imovinskih prava, a i od osiguranja.

(2) Tuzemnim poreznim obveznicima oporezuju se sljede─çi oblici dohotka:

1. dohodak od nesamostalnog rada,

2. dohodak od samostalne djelatnosti,

3. dohodak od imovine i imovinskih prava,

4. dohodak od kapitala,

5. dohodak od osiguranja.

(3) Inozemnim poreznim obveznicima oporezuju se sljede─çi oblici dohotka:

1. dohodak od nesamostalnog rada koji se ispla─çuje u tuzemstvu ili koji je ispla─çen za rad u tuzemstvu,

2. dohodak od poslovne jedinice u tuzemstvu,

3. dohodak od nesamostalnog rada zastupnika u tuzemstvu,

4. dohodak od nekretnina i pripadaju─çih stvari i prava koje se nalaze u tuzemstvu,

5. dohodak od imovinskih prava koja se koriste u tuzemstvu uz naknadu,

6. dohodak od vlastitih ili ─Źarter pomorskih brodova ili zrakoplova koji se koriste za otpremu iz tuzemnih luka,

7. dohodak od samostalne djelatnosti (isporuke dobara i usluga) koje su obavljene u tuzemstvu ili u inozemstvu, a slu┼że za obavljanje djelatnosti u tuzemstvu,

8. dohodak od kapitala koji se ispla─çuje u tuzemstvu ili je ostvaren u pravnoj ili fizi─Źkoj osobi sa sjedi┼ítem, odnosno prebivali┼ítem ili uobi─Źajenim boravi┼ítem u tuzemstvu,

9. dohodak od osiguranja koji se ispla─çje u tuzemstvu ili je ostvaren od tuzemnog osiguravatelja.

III. UTVR─ÉIVANJE DOHOTKA

1. Dohodak od nesamostalnog rada

─îlanak 11.

Dohodak od nesamostalnog rada je razlika izme─Ĺu primitaka priteklih u poreznom razdoblju u skladu s odredbama ─Źlanka 12. ovoga Zakona i izdataka nastalih u istom razdoblju u skladu s odredbama ─Źlanka 13. ovoga Zakona.

2. Primici po osnovi nesamostalnog rada

─îlanak 12.

(1) Primicima po osnovi nesamostalnog rada (pla─çom) smatraju se:

1. pla─ça koju ispla─çuje poslodavac po osnovi rada koji posloprimac obavlja po uputama poslodavca,

2. mirovine posloprimaca ostvarene na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje (obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitaliziranje štednje) i drugi oblici dohotka iz prijašnjih odnosa po osnovi nesamostalnog rada, bez obzira da li ih isplaćuju prijašnji poslodavci ili druge osobe,

3. mirovine koje isplaćuju osiguravatelji na temelju prijašnjih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine,

4. primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac daje zaposlenicima iznad propisanih iznosa,

5. pla─ça koju umjesto poslodavca isplati druga osoba,

6. svi drugi primici po osnovi i u svezi s nesamostalnim radom.

(2) Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i:

1. premije osiguranja koje poslodavci pla─çaju za svoje zaposlenike i druge osobe po osnovi osiguranja ┼żivota, dopunskog zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja i osiguranja njihove imovine,

2. stipendije kao potpore u─Źenicima i studentima za redovno ┼íkolovanje na srednjim, vi┼íim i visokim ┼íkolama i fakultetima, iznad propisanih iznosa,

3. poduzetni─Źka pla─ça koja ulazi u rashod koji se mo┼że odbiti pri utvr─Ĺivanju poreza na dobit,

4. mirovine koje se isplaćuju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelatnost, poduzetnicima koji su plaćali porez na dobit i drugim osobama na temelju prijašnjih uplata doprinosa u propisano obvezno ili dobrovoljno mirovinsko osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi izdatak ili rashod.

(3) Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i drugi primici koje poslodavac ispla─çuje posloprimcima u svezi sa sada┼ínjim, prija┼ínjim ili budu─çim radom, koji se umjesto u novcu daju u naravi. Primicima u naravi smatraju se kori┼ítenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti koje poslodavci daju zaposlenicima i drugim fizi─Źkim osobama koje su s poslodavcima poslovno ili osobno povezane. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika izme─Ĺu ugovorene ni┼że i stope kamate od 6% godi┼ínje, osim kamata po kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz prora─Źuna, ali ne zaposlenicima uprave.

3. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada

─îlanak 13.

(1) Izdacima koji se oduzimaju od primitaka prilikom utvr─Ĺivanja dohotka od nesamostalnog rada, smatraju se upla─çeni doprinosi za obvezna osiguranja iz pla─çe.

(2) Izdacima koji se oduzimaju od primitaka po osnovi poduzetni─Źke pla─çe iz ─Źlanka 12. stavka 2. to─Źke 3. ovoga Zakona, smatraju se upla─Źeni propisani obvezni doprinosi osoba koje samostalno obavljaju djelatnosti po posebnim zakonima.

(3) Izdacima iz stavka 1. ovoga ─Źlanka koji se mogu odbiti prilikom utvr─Ĺivanja dohotka od nesamostalnog rada i predujma poreza po toj osnovi smatraju se i premije osiguranja iz ─Źlanka 9. stavka 8. ovoga Zakona, koje poslodavac obustavlja i upla─çuje pri obra─Źunu i isplati pla─çe.

4. Dohodak od samostalne djelatnosti

─îlanak 14.

Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom izjedna─Źenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja, dohodak od poljoprivrede i ┼íumarstva i dohodak od drugih samostalnih djelatnosti koje nisu osnovna djelatnost poreznog obveznika, a povremeno se obavljaju radi ostvarivanja dohotka.

5. Vrste samostalnih djelatnosti

─îlanak 15.

(1) Obrtni─Źkim djelatnostima, u smislu ovoga Zakona, smatraju se djelatnosti u smislu ─Źlanka 1. Zakona o obrtu i sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti. Obrtni─Źkom djelatno┼í─çu smatra se i davanje u zakup cjelokupnog obrta. Obrtni─Źkom djelatno┼í─çu smatra se i prodaja vi┼íe od tri nekretnine ili vi┼íe od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina. Obrtni─Źkom djelatno┼í─çu ili djelatno┼í─çu slobodnog zanimanja iz stavka 2. ovoga ─Źlanka smatra se i ustup uz naknadu ili kona─Źna prodaja imovinskih prava u okviru tih samostalnih djelatnosti.

(2) Djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju se:

1. samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilje┼żnika, revizora, in┼żenjera, arhitekata, poreznih savjetnika, tuma─Źa, prevoditelja, turisti─Źkih djelatnika i druge sli─Źne djelatnosti,

2. samostalna djelatnost znanstvenika, knji┼żevnika, izumitelja i druge sli─Źne djelatnosti,

3. samostalna predava─Źka djelatnost, odgojna djelatnost i druge sli─Źne djelatnosti,

4. samostalna djelatnost novinara, umjetnika i športaša.

(3) Djelatnost poljoprivrede i ┼íumarstva obuhva─ça kori┼ítenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprera┼żenom stanju. Fizi─Źke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i ┼íumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu.

(4) Drugim samostalnim djelatnostima smatraju se:

1. djelatnosti ─Źlanova predstavni─Źkih i izvr┼ínih tijela dr┼żavne vlasti, jedinica podru─Źne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave,

2. djelatnosti ─Źlanova skup┼ítina i nadzornih odbora trgova─Źkih dru┼ítava, upravnih odbora, upravnih vije─ça i drugih njima odgovaraju─çih tijela drugih pravnih osoba, ─Źlanova povjerenstava i odobra koje imaju ta tijela, ste─Źajnih upravitelja i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu,

3. povremene samostalne djelatnosti kao ┼íto su povremene autorske djelatnosti znanstvenika, umjetnika, stru─Źnjaka, novinara, sudskih vje┼ítaka, trgova─Źkih putnika, agenata, akvizitera, ┼íportskih sudaca i delegata te druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu djelatnost ili nesamostalni rad.

6. Na─Źin ostvarivanja dohotka od samostalne djelatnosti

─îlanak 16.

Dohodak od samostalne djelatnosti iz ─Źlanka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona porezni obveznik mo┼że ostvarivati sam, kao supoduzetnik ili u nekom drugom obliku sudjelovanja u dohotku od samostalne djelatnosti.

7. Promjena na─Źina oporezivanja

─îlanak 17.

(1) Porezni obveznik iz ─Źlanka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona mo┼że, na vlastiti zahtjev, pla─çati porez na dobit umjesto na dohodak. U slu─Źaju supoduzetni┼íva ili drugog oblika zajedni─Źkog dohotka pisani zahtjev podnose i potpisuju svi supoduzetnici.

(2) Pisani zahtjev kojim se tra┼żi promjena na─Źina oporezivanja dostavlja se nadle┼żnoj ispostavi Porezne uprave do kraja teku─çe godine za idu─çu kalendarsku godinu.

(3) Rje┼íenje kojim se usvaja zahtjev iz stavka 2. ovoga ─Źlanka obvezuje poreznog obveznika sljede─çe tri godine. U opravdanim slu─Źajevima Porezna uprava mo┼że odobriti i kra─çi rok prelaska s pla─çanja poreza na dohodak na porez na dobit i obratno.

(4) Porezni obveznik iz ─Źlanka 15. stavka 4. to─Źke 2. i 3. ovoga Zakona mo┼że na vlastiti zahtjev utvr─Ĺivati dohodak u skladu s ─Źlancima 18. do 22. ovoga Zakona.

(5) U slu─Źaju iz stavka 4. ovoga ─Źlanka porezni obveznik mo┼że, na vlastiti zahtjev od idu─çega poreznog razdoblja pla─çati porez na dobit umjesto poreza na dohodak u skladu sa stavkom 2. i 3. ovoga ─Źlanka.

8. Utvr─Ĺivanje dohotka od samostalnih djelatnosti

─îlanak 18.

(1) Dohodak od samostalnih djelatnosti je razlika izme─Ĺu poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju.

(2) Poslovni primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti pritekla u poreznom razdoblju.

(3) Primici iz stavka 2. ovoga ─Źlanka utvr─Ĺuju se prema njihovoj tr┼żi┼ínoj vrijednosti.

(4) U poslovne primitke ulaze i primici ostvareni od prodaje i izuzimanja stvari i prava koja slu┼że za obavljanje samostalne djelatnosti i koja se vode ili su se trebala voditi u popisu dugotrajne imovine, kao i primici ostvareni od otu─Ĺenja ili likvidacije djelatnosti. Ako stjecatelj cijele djelatnosti nastavlja poduzetni─Źku djelatnost, primici od otu┼żenja se ne oporezuju ukoliko je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pri─Źuva.

(5) Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja osim izuzimanja financijske imovine.

(6) Poslovnim primicima smatraju se manjkovi dobara u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost iznad visine utvr─Ĺene odlukom Hrvatske obrtni─Źke komore te pripadaju─çi porezi zara─Źunati prilikom nabave dobara za koja je utvr─Ĺen manjak.

(7) Poslovni izdaci su svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom poreznog razdoblja u cilju stjecanja, osiguranja i o─Źuvanja poslovnih primitaka. U poslovne izdatke poreznih obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti iz ─Źlanka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona ulaze oni izdaci koji su neposredno vezani za obavljanje djelatnosti.

(8) U poslovne izdatke ulaze i knjigovodstvene vrijednosti pojedina─Źno ili ukupno prodanih ili izuzetih dobara dugotrajne imovine koja su se vodila ili trebala voditi u popisu dugotrajne imovine. Poslovnim izdacima smatraju se i tro┼íkovi otu─Ĺenja i likvidacije.

(9) Poslovnim izdacima smatraju se i ulaganja osim ulaganja financijske imovine i ulaganja u dugotrajnu imovinu.

(10) Primljeni krediti i zajmovi nisu poslovni primitak, a otplate kredita i zajmova nisu poslovni izdatak.

(11) Pla─çene kamate po kreditima i zajmovima za obavljanje djelatnosti smatraju se poslovnim izdacima, a napla─çene kamate po sredstvima i plasmanima sredstava koja slu┼że za obavljanje djelatnosti smatraju se poslovnim primicima, ako nisu oporezive po odbitku u skladu sa ─Źlankom 26. i ─Źlankom 38. stavkom 3. ovoga Zakona.

(12) Fizi─Źkim osobama koje ostvaruju dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz ─Źlanka 15. stavka 4. to─Źke 3. ovoga Zakona poslovni izdaci priznaju se u visini 25% od ostvarenih primitaka. Iznimno, fizi─Źkim osobama koje kao znanstvenici, umjetnici, stru─Źnjaci, novinari i drugi u okviru djelatnosti iz ─Źlanka 15. stavka 4. to─Źke 3. ovoga Zakona, ostvaruju autorske naknade, poslovni izdaci priznaju se u visini 40% od ostvarenih primitaka.

(13) Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz ─Źlanka 15. stavka 2. to─Źke 4. ovoga Zakona, mogu odabrati oporezivanje na na─Źin iz stavka 12. ovoga ─Źlanka i ─Źlanka 36. stavka 2. ovoga Zakona.

(14) Izdacima koji se priznaju pri utvr─Ĺivanju dohotka od samostalne djelatnosti iz ─Źlanka 15. ovoga Zakona, smatraju se i upla─çeni doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim propisima.

9. POSLOVNE KNJIGE I EVIDENCIJE

─îlanak 19.

(1) Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz ─Źlanka 15. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, du┼żni su utvr─Ĺivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija, ako se dohodak ne oporezuje u skladu sa ─Źlankom 32. stavkom 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Poslovne knjige i evidencije iz stavka 1. ovoga ─Źlanka su knjiga primitaka i izdataka, popis dugotrajne imovine i evidencija o tra┼żbinama i obvezama. Porezni obveznik du┼żan je u knjizi primitaka i izdataka ili drugim evidencijama osigurati podatke o dnevnom gotovinskom prometu.

(3) Za svaku prodaju, odnosno obavljenu uslugu, mora se izdati ra─Źun.

10. POPIS DUGOTRAJNE IMOVINE

─îlanak 20.

(1) U popis dugotrajne imovine unose se stvari i prava, ako njihove nabavne cijene odnosno troškovi proizvodnje (nabavna vrijednost) premašuju 1.000,00 kuna i ako je njihov vijek trajanja dulji od godinu dana. Prava ulaze u popis dugotrajne imovine samo ako je kod njihove nabave plaćena naknada.

(2) Popis dugotrajne imovine slu┼żi za utvr─Ĺivanje otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine.

(3) U popis dugotrajne imovine unose se pojedina─Źna nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, vijek trajanja (kori┼ítenja), knjigovodstvena vrijednost i otpisi.

(4) Nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine, koja su unesena u popis dugotrajne imovine, otpisuje se u skladu s Pravilnikom o amortizaciji. Ako se dobro dugotrajne imovine zbog uni┼ítenja vi┼íe ne mo┼że koristiti ili ako se proda, izuzme ili na drugi na─Źin otu─Ĺi, tada se njegova knjigovodstvena vrijednost otpisuje u cijelosti.

11. PRIZNAVANJE IZDATAKA

─îlanak 21.

(1) Izdaci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge, koji slu??e za stjecanje dohotka, priznaju se u visini cijene nabave ili troška proizvodnje.

(2) Izdaci osoblja (pla─çe s porezima i doprinosima) priznaju se u visini stvarnih isplata, a upla─çeni doprinosi za vlastito mirovinsko te zdravstveno osiguranje poduzetnika koji samostalno obavljaju djelatnost priznaju se do visine propisane posebnim zakonima za obvezno osiguranje.

(3) Izdacima poslovanja smatraju se i otpisi prema ─Źlanku 20. stavku 4. ovoga Zakona.

(4) Izdacima otpisa ne smatraju se otpisi pove─çane vrijednosti dugotrajne imovine zbog revalorizacije.

(5) Iznimno od odredbi stavka 3. ovoga ─Źlanka obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz ─Źlanka 15. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, priznaju se u poreznom razdoblju izdaci po osnovi jednokratnog ili ubrzanog djelomi─Źnog otpisa opreme i poslovnih objekata nabavljenih u istom poreznom razdoblju.

(6) Opremom iz stavka 5. ovoga ─Źlanka smatraju se postrojenja i strojevi, alati, pogonski, uslu┼żni i uredski inventar, informati─Źka oprema, namje┼ítaj, transportni ure─Ĺaji i sredstva, osim osobnih automobila i drugih prijevoznih sredstava koja slu??e za osobni prijevoz poduzetnika i njegovih posloprimaca, a poslovnim objektima smatraju se gra─Ĺevinski objekti za poslovne djelatnosti.

(7) Oprema otpisana prema stavku 5. ovoga ─Źlanka obvezno se unosi u popis dugotrajne imovine.

12. IZDACI KOJI SE POREZNO NE PRIZNAJU

─îlanak 22.

(1) Pri utvr─Ĺivanju dohotka od samostalne djelatnosti ne odbijaju se sljede─çi izdaci:

1. 70% izdataka reprezentacije (ugo┼í─çenja, darova sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, izdataka za odmor, ┼íport, rekreaciju i razonodu, izdataka za kori┼ítenje osobnih motornih vozila, plovila, zrakoplova, ku─ça za odmor i drugih sli─Źnih izdataka),

2. porez na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju, a i besplatne isporuke i drugi izdaci,

3. primici poduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost po osnovi naknada, potpora i nagrada, ako prelaze propisane iznose,

4. dnevnica i tro┼íkova slu┼żbenog putovanja poduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost, iznad propisanih iznosa,

5. 30% izdataka u svezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se po osnovi kori┼ítenja tih sredstava za osobni prijevoz ne utvr─Ĺuje pla─ça.

(2) Iznimno od stavka 1. to─Źke 5. ovoga ─Źlanka poslovnim izdacima smatraju se ukupno nastali izdaci za osiguranje osobnih motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava.

(3) Kao poslovni izdaci ne mogu se odbiti ni drugi izdaci koji nisu u izravnoj svezi s obavljanjem samostalne djelatnosti.

13. DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

─îlanak 23.

(1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se razlika izme─Ĺu primitaka po osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima, primitaka od vremenski ograni─Źenog ustupa autorskih prava, prava industrijskog vlasni┼ítva i drugih imovinskih prava, primitaka od otu─Ĺenja nekretnina i imovinskih prava i izdataka koji su poreznom obvezniku u poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima.

(2) Kod dohotka od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina i nekretnina priznaju se izdaci u visini 30% od ostvarene najamnine ili zakupnine.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga ─Źlanka, izdaci potrebni za ostvarivanje dohotka od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima za koje je pla─çena boravi┼ína pristojba utvr─Ĺuju se u visini 50% od ostvarene najamnine.

(4) Kod ostvarivanja dohotka od imovinskih prava izdaci se utvr─Ĺuju u visini stvarno nastalih, za koje porezni obveznik posjeduje uredne i vjerodostojne isprave.

(5) Dohotkom iz stavka 1. ovoga ─Źlanka smatra se i dohodak koji porezni obveznik ostvari od otu─Ĺenja nekretnina i imovinskih prava. Otu─Ĺenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos uz naknadu. Dohodak ─Źini razlika izme─Ĺu primitka utvr─Ĺenog prema tr┼żi┼ínoj vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava koje se otu─Ĺuje i nabavne vrijednosti uve─çane za rast proizvo─Ĺa─Źkih cijena industrijskih proizvoda. Tro┼íkovi otu─Ĺenja mogu se odbiti kao izdaci.

(6) Dohodak od otu─Ĺenja nekretnine iz stavka 5. ovoga ─Źlanka ne oporezuje se ako je nekretnina slu┼żila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdr┼żavnim ─Źlanovima njegove u┼że obitelji iz ─Źlanka 29. ovoga Zakona, a i u slu─Źaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo otu─Ĺeno nakon tri godine od dana nabave.

(7) Dohotak od otu─Ĺenja nekretnina i imovinskih prava iz stavka 5. ovoga ─Źlanka ne oporezuje se ako je otu─Ĺenje izvr┼íeno izme─Ĺu bra─Źnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih ─Źlanova u┼że obitelji te izme─Ĺu razvedenih bra─Źnih drugova ako je otu─Ĺenje u neposrednoj svezi s razvodom braka te naslje─Ĺivanjem nekretnina i imovinskih prava.

(8) Gubici od otu─Ĺenja nekretnina i imovinskih prava mogu se odbiti samo od dohotka od otu─Ĺenja nekretnina i imovinskih prava koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini.

(9) Dohodak od imovine i imovinskih prava oporezuje se samo ako se ne radi o dohotku koji se oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti te ako se na dohodak ne pla─ça porez na dobit.

14. PROCJENA DOHOTKA OD IMOVINE

─îlanak 24.

Ako pri utvr─Ĺivanju dohotka iz ─Źlanka 23. stavka 1. ovoga Zakona, zakupnina, najamnina, primitak od imovinskih prava te primitak od otu─Ĺenja nekretnina i imovinskih prava nije prijavljen ili nije prijavljen u tr??i┼ínom iznosu, dohodak ─çe utvrditi Porezna uprava prema tr┼żi┼ínim cijenama u mjestu u kojemu se nekretnina nalazi, mjestu u kojemu se imovinsko pravo daje na kori┼ítenje odnosno u mjestu u kojemu se imovinsko pravo otu─Ĺuje.

15. PROMJENA NA─îINA UTVR─ÉIVANJA DOHOTKA OD IMOVINE

─îlanak 25.

(1) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup nekretnina a obveznik je poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, utvr─Ĺuje dohodak u skladu sa ─Źlancima od 18. do 22. ovoga Zakona.

(2) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam ili zakup nekretnina, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost, mo┼że na vlastiti zahtjev utvr─Ĺivati dohodak u skladu sa ─Źlancima od 18. do 22. ovoga Zakona.

(3) U slu─Źajevima iz stavka 1. i 2. ovoga ─Źlanka porezni obveznik ┼że pla─çati porez na dobit umjesto poreza na dohodak, u skladu s odredbama ─Źlanka 17. ovoga Zakona.

16. DOHODAK OD KAPITALA

>─îlanak 26.

(1) Dohotkom od kapitala smatraju se primici po osnovi dividendi, udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu i kamata, ostvareni u poreznom razdoblju.

(2) Dividendama i udjelima u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz stavka 1. ovoga ─Źlanka smatraju se i izuzimanja imovine i kori┼ítenja usluga od strane vlasnika i suvlasnika trgova─Źkih dru┼ítava za njihove privatne potrebe izvr┼íeni tijekom poreznog razdoblja na teret dobiti teku─çeg razdoblja, te izuzimanja fizi─Źkih osoba koje obavljaju djelatnost iz ─Źlanka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona koja podlije┼że porezu na dobit.

(3) Dohotkom iz stavka 1. ovoga ─Źlanka smatraju se i primici po osnovi udjela u dobiti ─Źlanova uprave i zaposlenika trgova─Źkih dru┼ítava koje ostvaruju putem dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica.

(4) Dohodak od kapitala ne utvr─Ĺuje se po osnovi dividendi i udjela u dobiti ako su dividende i ti udjeli iskori┼íteni za uve─çanje temeljnog kapitala dru┼ítva.

(5) Pri utvr─Ĺivanju dohotka od kapitala izdaci se ne priznaju.

16.a Dohodak od osiguranja

─îlanak 26.a

(1) Dohotkom od osiguranja smatraju se primici u visini upla─çenih i porezno priznatih premija ┼żivotnog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, a u slu─Źaju otkupa polica ┼żivotnog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja ili prestanka osiguranja dohotkom se smatra iznos primitka, ako je manji od upla─çenih premija osiguranja.

(2) Pri utvr─Ĺivanju dohotka prema stavku 1. ovoga ─Źlanka ne priznaju se izdaci, a ni osobni odbitak poreznog obveznika.

(3) Upla─çene premije osiguranja od kojih se utvr─Ĺuje dohodak od osiguranja iskazuju se s valutnom klauzulom i u trenutku isplate osigurane svote prera─Źunavaju u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg te─Źaja Hrvatske narodne banke na dan isplate.

(4) Poslodavci, isplatitelji i porezni obveznici du┼żni su o upla─çenim porezno priznatim premijama osiguranja i ispla─çenom dohotku od osiguranja voditi i dostavljati propisane evidencije i izvje┼í─ça.

17. ZAJEDNI─îKI DOHODAK

─îlanak 27.

(1) Ako vi┼íe fizi─Źkih osoba ostvaruje dohodak zajedni─Źkim obavljanjem samostalne djelatnosti (supoduzetni┼ítvo), svaka fizi─Źka osoba (supoduzetnik) pla─ça porez na dio dohotka koji joj pripada od zajedni─Źke samostalne djelatnosti.

(2) Dohodak ostvaren obavljanjem zajedni─Źke samostalne djelatnosti iz ─Źlanka 15. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, utvr─Ĺuje se kao jedinstveni dohodak u skladu s odredbama ─Źlanaka od 18. do 22. ovoga Zakona. Zajedni─Źki ostvaren dohodak dijeli se na pojedine supoduzetnike prema ugovoru. Ako ugovor nije sklopljen dohodak se dijeli na jednake dijelove.

(3) Dijelu dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvr─Ĺenog prema stavku 2. ovoga ─Źlanka, dodaju se primici koje pojedini supoduzetnik ostvari za svoj rad ili druge naknade, a koji su kao poslovni izdaci smanjili dohodak od zajedni─Źke djelatnosti. Od dijela dohotka ili gubitka svakog supoduzetnika utvr─Ĺenog prema stavku 2. ovoga ─Źlanka odbijaju se izdaci koji su nastali pojedinom supoduzetniku, a kao poslovni izdaci nisu smanjili dohodak od zajedni─Źke djelatnosti.

(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga ─Źlanka odnose se i na slu─Źajeve kada vi┼íe fizi─Źkih osoba zajedni─Źki ostvaruje dohodak od imovine i imovinskog prava (suvlasnici, supoduzetnici i drugi).

(5) Zajedni─Źki dohodak od imovine i imovinskih prava utvr─Ĺuje se prema odredbama ─Źlanka 23. i 24. ovoga Zakona.

(6) Supoduzetnici koji ostvaruju zajedni─Źki dohodak iz stavka 1. i 4. ovoga ─Źlanka obvezni su imenovati nositelja zajedni─Źke djelatnosti, koji je prvenstveno odgovoran za vo─Ĺenje poslovnih knjiga, pla─çanje poreznih i drugih obveza, podno┼íenje prijava i izvje┼í─ça i izvr┼íavanje drugih propisanih obveza koje proizlaze iz zajedni─Źke djelatnosti i zajedni─Źke imovine i imovinskih prava. Inozemni porezni obveznik ne mo┼że biti imenovan nositeljem zajedni─Źke djelatnosti. Ako supoduzetnici ne imenuju nositelja zajedni─Źke djelatnosti, imenovat ─çe ga Porezna uprava.

(7) Nositelj zajedni─Źke djelatnosti iz stavka 6. ovoga ─Źlanka obvezan je po isteku poreznog razdoblja (kalendarske godine) ispostavi Porezne uprave nadle┼żnoj prema svome prebivali┼ítu ili uobi─Źajenom boravi┼ítu podnijeti prijavu o utvr─Ĺenom dohotku od zajedni─Źke djelatnosti.

(8) Prijava o utvr─Ĺenom dohotku od zajedni─Źke djelatnosti podnosi se do kraja mjeseca sije─Źnja teku─çe za proteklu godinu.

IV. POREZNI GUBITAK

─îlanak 28.

(1) Porezni gubitak koji se kod utvr─Ĺivanja ukupnog iznosa dohotka iz ─Źlanka 3. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona ne mo┼że nadoknaditi (odbiti) u poreznom razdoblju u kojemu je nastao, prenosi se i nadokna─Ĺuje umanjenjem porezne osnovice u sljede─çim poreznim razdobljima.

(2) Porezni obveznik gubi pravo na odbitak poreznog gubitka iz stavka 1. ovoga ─Źlanka istekom pete godine od godine za koju je utvr─Ĺen.

(3) Pri nadokna─Ĺivanju gubitak se odbija nakon umanjenja porezne osnovice za pla─çe novozaposlenih iz ─Źlanka 43. ovoga Zakona, a prije osobnih odbitaka iz ─Źlanka 29. ovoga Zakona. Odbitak gubitka je dopu┼íten u teku─çem poreznom razdoblju ako se nije mogao odbiti (nadoknaditi) u prethodnim poreznim razdobljima. Preneseni gubici se nadokna─Ĺuju prema redoslijedu njihova nastanka.

V. OSOBNI ODBITAK

─îlanak 29.

(1) Tuzemnim poreznim obveznicima se ukupan iznos ostvarenog dohotka prema ─Źlanku 3. stavku 1. ovoga Zakona, umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini 1.500,00 kuna i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvr─Ĺuje porez. Tuzemnim poreznim obveznicima se kod ostvarene mirovine na temelju prija┼ínjih uplata obveznih doprinosa u 1. i 2. stup mirovinskog osiguranja i na temelju prija┼ínjih uplata premija osiguranja za dokup dijela mirovine na teret poslodavca, priznaje osobni odbitak u visini ukupne mirovine ostvarene u poreznom razdoblju, a najvi┼íe do 2.550,00 kuna mjese─Źno.

(2) Tuzemni porezni obveznici mogu odbiti i osobni odbitak:

1. 0,4 osnovnoga osobnog odbitka za uzdr┼żavane ─Źlanove u┼że obitelji te biv┼íega bra─Źnog druga za kojeg pla─çaju alimentaciju,

2. za uzdr┼żavanu djecu: 0,42 osnovnoga osobnog odbitka za prvo dijete, 0,59 za drugo, 0,84 za tre─çe, 1,17 za ─Źetvrto, 1,59 za peto, 2,09 za ┼íesto, 2,67 za sedmo, 3,34 za osmo, 4,09 za deveto i 5,0 za deseto, a za svako daljnje dijete faktor osnovnoga osobnog odbitka pove─çava se za 1,0 u odnosu na faktor osobnog odbitka za prethodno dijete,

3. 0,25 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakog uzdr┼żavanog ─Źlana u┼że obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom.

(3) Uzdr┼żavanim ─Źlanovima u┼że obitelji i uzdr┼żavanom djecom iz stavka 2. ovoga ─Źlanka smatraju se fizi─Źke osobe ─Źiji dohodak i drugi primici koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos petorostrukoga osnovnoga osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga ─Źlanka, na godi┼ínjoj razini.

(4) Osobni odbitak poreznog obveznika utvr─Ĺuje se kao zbroj osnovnoga osobnog odbitka prema stavku 1. i osobnog odbitka prema stavku 2. ovoga ─Źlanka.

(5) Djecom u smislu stavka 2. ovoga ─Źlanka smatraju se djeca koju roditelji, staratelji, usvojitelji, poo─Źimi i pomajke uzdr┼żavaju. Drugim uzdr┼żavanim ─Źlanovima u┼że obitelji u smislu stavka 2. ovoga ─Źlanka smatraju se roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovoga bra─Źnog druga te preci i potomci u izravnoj liniji, a i biv┼íi bra─Źni drugovi za koje porezni obveznik pla─ça alimentaciju.

(6) Porezni obveznik mo┼że koristiti osobne odbitke iz stavka 1. i 2. ovoga ─Źlanka u razdoblju za koje postoji porezna obveza i u kojem se osoba uzdr┼żava. Razdoblje se zaokru??uje u korist poreznog obveznika na pune mjesece.

(7) Tuzemnim poreznim obveznicima osobni odbitak uve─çava se i za iznose pla─çene za zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije druk─Źije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje koji pla─çaju poslodavac i posloprimac.

(8) Inozemni porezni obveznici mogu u poreznom razdoblju odbiti osobni odbitak u visini osnovnoga osobnog odbitka iz stavka 1. ovoga ─Źlanka i pla─çene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih doprinosa za posloprimca i poslodavca.

(9) Tuzemnim poreznim obveznicima se osobni odbitak iz stavka 4. ovoga ─Źlanka mo??e uve─çati u poreznom razdoblju i za iznos stvarnih tro┼íkova zdravstvenih usluga i nabavu ortopedskih pomagala u Republici Hrvatskoj, a najvi┼íe do 12.000,00 kuna godi┼ínje pod uvjetom da ti izdaci nisu podmireni iz osnovnog, dopunskog ili privatnog zdravstvenog osiguranja te ako nisu financirani iz dobivenih darovanja.

(10) Tuzemnim poreznim obveznicima se osobni odbitak iz stavka 4. ovoga ─Źlanka uve─çava i za ulaganja na ime kupnje ili gradnje stambenog prostora (stana ili ku─çe) za potrebe svojega trajnog stanovanja. Osobni odbitak se uve─çava i za investicijska odr┼żavanja na postoje─çem stambenom prostoru poreznog obveznika ili njegovoga bra─Źnog druga, radi pobolj┼íanja uvjeta stanovanja. Porezni obveznik je za kori┼ítenje toga osobnog odbitka obvezan predo─Źiti vjerodostojne isprave.

(11) Osobni odbitak iz stavka 10. ovoga ─Źlanka iznosi u poreznom razdoblju do 12.000,00 kuna.

(12) Ako porezni obveznik kupnju i gradnju stambenog prostora, odnosno investicijska odr┼żavanja postoje─çega stambenog prostora financira sredstvima namjenskoga stambenog kredita, otplata kamata po tom kreditu se pod uvjetom iz stavka 11. ovoga ─Źlanka, smatra osobnim odbitkom. U tom slu─Źaju ne mo┼że koristiti osobni odbitak za te namjene na temelju stvarno nastalih izdataka prema stavku 10. ovoga ─Źlanka.

(13) Osobni odbitak tuzemnoga poreznog obveznika iz stavka 4. ovoga ─Źlanka mo┼że se uve─çati i za iznos u visini 50% pla─çene slobodno ugovorene najamnine za potrebe trajnog stanovanja u stambenom prostoru najmodavca, a najvi┼íe do 12.000,00 kuna godi┼ínje. Pravo na taj osobni odbitak porezni obveznik mo┼że koristiti pod uvjetom da nema rije┼íeno stambeno pitanje, a dokazuje ga vjerodostojnim ispravama (ugovorom, dokazima o pla─çanju najamnine i drugim).

(14) Poreznim obveznicima se osobni odbitak uve─çava i za darovanja dana u naravi i u novcu dozna─Źenom na ┼żirora─Źun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, ┼íportske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godi┼ínja porezna prijava i utvr─Ĺen kona─Źni porez na dohodak. Iznimno, osobni odbitak se uve─çava za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadle┼żnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja darovanja.

(15) Osobni odbitak prema stavku 9. ÔÇô 14. ovoga ─Źlanka priznaje se nakon osobnog odbitka iz stavka 1. i 2. ovoga ─Źlanka, a u kona─Źnom obra─Źunu poreza na dohodak, na temelju podnesene godi┼ínje porezne prijave.

VI. POSTUPAK ZA UTVR─ÉIVANJE I NAPLATU POREZA

1. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG POREZA

─îlanak 30.

(1) Porez na dohodak za koji se podnosi godi┼ínja porezna prijava obra─Źunava se godi┼ínje.

(2) Porez na dohodak obra─Źunava se po stopi od 15% od godi┼ínje porezne osnovice do visine 2,0 osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku godi┼ínje porezne osnovice izme─Ĺu 2,0 i 4,5 osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 35% na razliku godi┼ínje porezne osnovice izme─Ĺu 4,5 i 14,0 osnovnoga osobnog odbitka i po stopi 45% na iznos porezne osnovice koji prelazi iznos 14,0 osnovnoga osobnog odbitka.

(3) Godi┼ínji porez na dohodak utvr─Ĺuje se prema poreznoj osnovici iz ─Źlanka 3. ovoga Zakona, a od utvr─Ĺenoga godi┼ínjeg poreza odbijaju se iznosi pla─çenog predujma poreza po svim oblicima dohotka te utvr─Ĺuju razlike.

(4) Ako je tuzemni porezni obveznik ostvario dohodak u inozemstvu (inozemni dohodak) i ako je taj dohodak oporezovan u inozemstvu porezom koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak, porez pla─çen u inozemstvu ura─Źunava se na propisani na─Źin u tuzemni porez na dohodak.

(5) Obveznicima poreza na dohodak porez se utvr─Ĺuje poreznim rje┼íenjem.

(6) Porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja poreznom obvezniku.

(7) Ako je porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja platio ve─çi predujam od poreza na dohodak utvr─Ĺenog rje┼íenjem, vi┼íe pla─çeni porez vra─ça se poreznom obvezniku na njegov zahtjev ili mu se ura─Źunava u predujam za idu─çe razdoblje.

2. GODIŠNJA POREZNA PRIJAVA

─îlanak 31.

(1) Obveznici poreza na dohodak du┼żni su nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine) podnijeti godi┼ínju poreznu prijavu propisanog oblika i sadr┼żaja.

(2) Godi┼ínja porezna prijava podnosi se nadle┼żnoj ispostavi Porezne uprave do kraja velja─Źe teku─çe godine za prethodnu godinu.

(3) Porezni obveznik koji je tijekom poreznog razdoblja ostvario dohodak od:

1. nesamostalnog rada istodobno samo kod jednog poslodavca i/ili,

2. druge samostalne djelatnosti iz ─Źlanka 15. stavka 4. to─Źke 1. ovoga Zakona i/ili,

3. druge samostalne djelatnosti iz ─Źlanka 15. stavka 4. to─Źke 2. i 3. ovoga Zakona i/ili,

4. kapitala iz ─Źlanka 26. ovoga Zakona i/ili,

5. samostalne djelatnosti iz ─Źlanka 32. ovoga Zakona i/ili,

6. nesamostalnog rada iz ─Źlanka 33. stavka 5. ovoga Zakona i/ili,

7. dohotka od imovine, osim dohotka od imovine iz ─Źlanka 23. stavka 4. ovoga Zakona,

(4) U slu─Źajevima iz stavka 3. ovoga ─Źlanka, osim za dohodak iz ─Źlanka 26. ovoga Zakona, porezni obveznik je obvezan podnijeti godi┼ínju poreznu prijavu ako isplatitelj dohotka ili sam porezni obveznik nije obra─Źunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prireza, a i predujam doprinosa za obvezna osiguranja iz primitaka prema stavku 3. to─Źki 1., 2., 3. i 6. ovoga ─Źlanka, a na na─Źin propisan ovim Zakonom i posebnim propisima.

(5) Ako porezni obveznik ostvari dohodak iz vi┼íe odnosa po osnovi nesamostalnog rada istodobno ili ako ostvari taj dohodak izravno iz inozemstva (bez posredstva tuzemnog poslodavca) ili ako ostvari i druge oblike dohotka izravno iz inozemstva ili ako ostvari i druge oblike dohotka za koje je propisana obveza podno┼íenja godi┼ínje porezne prijave ili ako je Porezna uprava zatra┼żila od poreznog obveznika da naknadno plati porez po osnovi nesamostalnog rada,ili da naknadno plati doprinose za obvezna osiguranja,

du┼żan je podnijeti godi┼ínju poreznu prijavu.

(6) Ako je porezni obveznik tijekom godine ostvario samo oblike dohotka iz stavka 3. ovoga ─Źlanka, osim za dohodak iz stavka 3. to─Źke 7. ovoga ─Źlanka, mo┼że podnijeti godi┼ínju poreznu prijavu radi:

1. ostvarivanja prava na neiskori┼íteni osobni odbitak ili dio osobnog odbitka iz ─Źlanka 29. i ─Źlanka 40. ovoga Zakona,

2. prava na ravnomjerno godišnje oporezivanje, odnosno godišnje izravnanje porezne osnovice,

3. prava na umanjenje porezne osnovice za izdatke nastale pri ostvarivanju primitaka od samostalne djelatnosti iz ─Źlanka 15. stavka 4. to─Źke 2. ovoga Zakona,

4. prava na povrat više plaćenih doprinosa za obvezna osiguranja po posebnom propisu,

5. drugih prava propisanih zakonima.

(7) Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnijeti godi┼ínju poreznu prijavu, a istu ne podnesu ili ako su podaci iz godi┼ínje porezne prijave neto─Źni ili nepotpuni, porez na dohodak utvr─Ĺuje se procjenom.

3. UTVRĐIVANJE PAUŠALNOG POREZA

─îlanak 32.

(1) Poreznom obvezniku koji obavlja djelatnost iz ─Źlanka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, porez na dohodak mo┼że se utvr─Ĺivati i u pau┼íalnom iznosu. Samostalne djelatnosti koje ─çe se pau┼íalno oporezivati i visinu pau┼íalnog dohotka ovisno o podru─Źju na kojem se ta djelatnost obavlja, utvr─Ĺuje ministar financija na prijedlog nadle┼żnih strukovnih komora.

(2) Godi┼ínji porez u pau┼íalnom iznosu utvr─Ĺuje Porezna uprava rje┼íenjem. Rje┼íenjem utvr─Ĺeni godi┼ínji porezni obveznici pla─çaju mjese─Źno, do kraja svakog mjeseca za teku─çi mjesec, u visini 1/12 godi┼ínjeg poreza.

(3) Porezna uprava mo??e na temelju obavljenog nadzora i prikupljenih podataka o ostvarenom prometu, ukinuti rje┼íenje iz stavka 2. ovoga ─Źlanka i donijeti rje┼íenje o pla─çanju predujma poreza u skladu s ─Źlankom 35. stavak 1. ovoga Zakona, ako utvrdi da je porezni obveznik ostvario dohodak iznad iznosa koji primjenom propisane porezne stope prema┼íuje utvr─Ĺeni pau┼íalni iznos poreza.

(4) U slu─Źaju iz stavka 3. ovoga ─Źlanka porezni obveznik je obvezan prije─çi na utvr─Ĺivanje dohotka od samostalne djelatnosti na na─Źin propisan odredbama ─Źlanaka 18. do 22. ovoga Zakona.

4. UTVR─ÉIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA

─îlanak 33.

(1) Kod dohotka od nesamostalnog rada predujam poreza obra─Źunava, obustavlja i upla─çuje poslodavac, isplatitelj mirovine ili sam porezni obveznik. Du??nik poreza na dohodak je posloprimac i umirovljenik.

(2) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada se obra─Źunava, obustavlja i upla─çuje prilikom svake isplate prema propisima koji va┼że na dan isplate.

(3) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obra─Źunava se od porezne osnovice koju ─Źini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih tijekom jednog mjeseca, umanjen za izdatke prema ─Źlanku 13. stavku 1. i 3. ovoga Zakona koji su upla─çeni i umanjen za iznos mjese─Źnoga osobnog odbitka iz ─Źlanka 29. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

(4) Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obra─Źunava se po stopi od 15% od mjese─Źne porezne osnovice do visine 2,0 osnovnoga osobnog odbitka, a po stopi od 25% na razliku mjese─Źne porezne osnovice izme─Ĺu 2,0 i 4,5 osnovnoga osobnog odbitka, a po stopi od 35% na razliku mjese─Źne porezne osnovice izme─Ĺu 4,5 i 14,0 osnovnoga osobnog odbitka, a po stopi od 45% na razliku mjese─Źne porezne osnovice iznad 14,0 osnovnoga osobnog odbitka iz ─Źlanka 29. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Predujam poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada koji kod isplatitelja ne traje du┼że od 10 dana (80 sati) i primitak nije ve─çi od 1.500,00 kuna mjese─Źno, obra─Źunava poslodavac, od osnovice primitka umanjenog za obvezne doprinose za socijalna osiguranja po posebnim propisima, po stopi od 15% bez obra─Źunavanja osobnog odbitka iz ─Źlanka 29. ovoga Zakona.

(6) U slu─Źajevima iz stavka 5. ovoga ─Źlanka obustavljeni (odbijeni) i upla─çeni porez smatra se kona─Źno utvr─Ĺenim porezom za porezno razdoblje, pa porezni obveznici za taj dohodak nisu obvezni podnijeti godi┼ínju poreznu prijavu. Porezni obveznik ima pravo taj dohodak i upla─çene iznose predujma poreza unijeti u godi┼ínju poreznu prijavu.

(7) Inozemna organizacija, koja ne u┼żiva diplomatski imunitet u Republici Hrvatskoj i slu┼żbenici te organizacije sa sjedi┼ítem, odnosno prebivali┼ítem u Republici Hrvatskoj du┼żni su pri isplati dohotka od nesamostalog rada zaposlenim gra─Ĺanima ili stranim dr┼żavljanima obra─Źunati porez po odredbama stavka 1. do 4., odnosno stavka 5. ovoga ─Źlanka i uplatiti ga u roku od osam dana od dana isplate.

(8) Porezni obveznik zaposlen u diplomatskom ili konzularnom predstavni┼ítvu strane dr┼żave, u me─Ĺunarodnoj organizaciji ili u predstavni┼ítvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet, kada je porezni obveznik i po ovom Zakonu, du┼żan je sam obra─Źunati predujam poreza od nesamostalnog rada na na─Źin iz stavka 1. do 4., odnosno stavka 5. ovoga ─Źlanka i uplatiti ga u roku od osam dana od dana isplate.

(9) Porezni obveznici koji dohodak od nesamostalnog rada ostvare neposredno iz inozemstva, du??ni su na taj dohodak sami obra─Źunati predujam poreza od nesamostalnog rada na na─Źin iz stavka 1. do 4., odnosno stavka 5. ovoga ─Źlanka i uplatiti ga u roku od osam dana od dana primitka dohotka.

5. POREZNE KARTICE

─îlanak 34.

(1) Predujam poreza kod dohotka od nesamostalnog rada utvr─Ĺuje se na temelju porezne kartice koju za posloprimca ili umirovljenika imaju poslodavci i isplatitelji mirovina. Poreznu karticu besplatno izdaje Porezna uprava, a poslodavci i isplatitelji mirovina du??ni su je ─Źuvati dok posloprimac kod njih radi, odnosno dok se ispla─çuje mirovina.

(2) Podatke o ispla─çenim pla─çama i mirovinama i obustavljenom i upla─çenom porezu iz poreznih kartica posloprimaca i umirovljenika, poslodavac i isplatitelj mirovine dostavlja Poreznoj upravi do 31. sije─Źnja teku─çe godine za proteklu godinu.

(3) Poslodavci i isplatitelji mirovina obvezni su o ispla─çenom dohotku od nesamostalnog rada i upla─çenom porezu na dohodak sastavljati i Poreznoj upravi dostavljati i druge propisane evidencije.

6. UTVR─ÉIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI

─îlanak 35.

(1) Kod dohotka od samostalne djelatnosti iz ─Źlanka 15. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona mjese─Źni predujam se pla─ça prema rje┼íenju Porezne uprave.

(2) Rje┼íenje o predujmu vrijedi do izmjene, odnosno do utvr─Ĺivanja novog predujma.

(3) Porezna uprava mo┼że, na zahtjev poreznog obveznika, izmijeniti visinu predujma. Zahtjev se temelji na podnesku koji sadr??i sve bitne sastojke iz porezne prijave, koji se odnose na proteklo razdoblje teku─çe godine.

(4) Na po─Źetku obavljanja samostalne djelatnosti predujmovi se utvr─Ĺuju na temelju podataka koje je porezni obveznik dao o predvi─Ĺenom iznosu svoga dohotka.

(5) Predujmovi poreza na dohodak iz stavka 1. ovoga ─Źlanka pla─çaju se mjese─Źno do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.

(6) Porezna uprava mo┼że na temelju obavljenog o─Źevida i vanjskog nadzora, podataka iz obra─Ĺenih godi┼ínjih poreznih prijava ili drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s kojima raspola┼że, izmijeniti rje┼íenje iz stavka 1. ovoga ─Źlanka i utvrditi nove iznose mjese─Źnih predujmova.

7. UTVR─ÉIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK PO ODBITKU

─îlanak 36.

(1) Predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji inozemni porezni obveznici ostvare obavljanjem povremene samostalne umjetni─Źke, artisti─Źke, zabavne, ┼íportske, knji┼żevne i likovne djelatnosti, uklju─Źuju─çi i djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom te zabavnim priredbama, pla─ça se po odbitku, od ukupne naknade umanjene za izdatke u visini 40%, po stopi od 25% bez prava na osobne odbitke iz ─Źlanka 29. ovoga Zakona. Tako pla─çeni predujmovi smatraju se kona─Źnim porezom.

(2) Predujam poreza na dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz ─Źlanka 15. stavka 4. to─Źke 2. i 3. ovoga Zakona obra─Źunavaju, obustavljaju i upla─çuju isplatitelji dohotka po stopi od 35%, bez prava na osobne odbitke iz ─Źlanka 29. ovoga Zakona. Na isti na─Źin isplatitelji obra─Źunavaju i obustavljaju predujam poreza iz dohotka kojega ostvare inozemni porezni obveznici obavljanjem djelatnosti iz ─Źlanka 15. stavka 2. ovoga Zakona. Pla─çeni predujmovi poreza na dohodak smatraju se kona─Źno utvr─Ĺenim porezom na dohodak i porezni obveznik za te dohotke nije obvezan podnijeti godi┼ínju poreznu prijavu.

(3) Predujam poreza na dohodak ─Źlanova predstavni─Źkih i izvr┼ínih tijela dr┼żavne vlasti, tijela podru─Źne (regionalne) samouprave i tijela jedinica lokalne samouprave iz ─Źlanka 15. stavka 4. to─Źke 1. ovoga Zakona, obra─Źunavaju, obustavljaju i upla─çuju isplatitelji dohotka, kao porez na dohodak od nesamostalnog rada prema ─Źlanku 33. stavku 1., 2., 3. i 4., odnosno ─Źlanku 33. stavku 5. i 6. ovoga Zakona.

(4) Predujam poreza prema stavku 1., 2. i 3. ovoga ─Źlanka obra─Źunava, obustavlja i upla─çuje isplatitelj dohotka, kao porez po odbitku, prilikom svake isplate dohotka i istodobno s isplatom.

(5) Predujam poreza prema stavku 2. ovoga ─Źlanka obra─Źunava i upla─çuje porezni obveznik, kao porez po odbitku, ako je dohodak ostvario izravno u inozemstvu (bez posredovanja tuzemnog isplatitelja). Inozemni dohodak se prera─Źunava u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg te─Źaja Hrvatske narodne banke na dan kada je dohodak ostvaren.

8. UTVR─ÉIVANJE PREDUJMA POREZA NA DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

─îlanak 37.

(1) Kod dohotka od imovine ostvarenog od najamnine i zakupnine predujmovi poreza pla─çaju se prema rje┼íenju Porezne uprave i to do posljednjeg dana u mjesecu za teku─çi mjesec. Pri utvr─Ĺivanju predujma poreza ne uzima se u obzir osobni odbitak poreznog obveznika. Predujam poreza na dohodak pla─ça porezni obveznik po postupku i na na─Źin iz ─Źlanka 35. ovoga Zakona, a po stopi od 15%. Utvr─Ĺeni predujam poreza smatra se kona─Źnim porezom, pa porezni obveznik za ovaj dohodak ne mo┼że podnijeti godi┼ínju poreznu prijavu.

(2) Kod dohotka od imovine ostvarenog iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turistima iz ─Źlanka 23. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, predujam poreza obra─Źunava, obustavlja i upla─çuje isplatitelj dohotka, odnosno sam porezni obveznik (kod izravnog iznajmljivanja), pri svakoj naplati najamnine i istodobno s naplatom, od ukupne naknade umanjene za priznate izdatke, primjenom stope od 15%, bez prava na osobni odbitak poreznog obveznika. Utvr─Ĺeni predujam poreza smatra se kona─Źnim porezom, pa porezni obveznik za ovaj dohodak ne mo??e podnijeti godi┼ínju poreznu prijavu.

(3) Predujam poreza na dohodak od imovinskih prava obra─Źunavaju, obustavljaju i upla─çuju isplatitelji dohotka kao predujam poreza po odbitku istodobno s isplatom dohotka i to od ukupne naknade primjenom stope od 25%, bez osobnog odbitka iz ─Źlanka 29. ovoga Zakona.

(4) Predujam poreza na dohodak od otu─Ĺenja nekretnina i imovinskih prava pla─çaju porezni obveznici prema rje┼íenju Porezne uprave jednokratno na pojedina─Źno ostvareni dohodak i to u roku od osam dana od dana primitka rje┼íenja Porezne uprave o utvr─Ĺenom porezu na dohodak. Predujam se utvr─Ĺuje

Novosti

ARHIVA