02. 03. 2009.
Novosti u Općem poreznom zakonu
Novi Opći porezni zakon (OPZ) objavljen je u Narodnim novinama broj 147/08. a stupio na snagu 01.01.2009. godine.
Zakonodavac je konačno prepoznao teškoće u kojima se sve češće nalaze porezni obveznici te je novi OPZ pozitivan pomak u poreznoj politici.
Porezni dug je dug za poreze i druga javna davanja koje evidentira i naplaćuje Porezna uprava. To su prvenstveno porez na dobit, porez na dohodak, doprinosi za mirovinsko, zdravstveno i za zapošljavanje, pristojbe, naknade za koncesije i novčane kazne.Odgoda plaćanja ili obročna otplata može se dati za djelomičan i za cijeli dug. Da bi porezni obveznik stekao pravo na odgodu ili obročnu otplatu potrebno je da zadovoljava određene uvjete, i to:
- da je podnio pisani zahtjev za odgodom plaćanja ili obročnom otplatom duga
- da bi plaćanje duga poreznom obvezniku nanijelo veliku gospodarsku štetu ukoliko bi isti morao platiti na dan dospijeća
- da bi plaćanje duga predstavljalo za poreznog obveznika opterećenje koje bi bilo neprimjereno
Odredbom Zakona nije pobliže navedeno koja su to pravila temeljem kojih bi se točno utvrdilo što je to neprimjereno opterećenje i kada će plaćanje duga nanijeti veću gospodarsku štetu poreznom obvezniku.
Definiranje ovih odredbi ostavljeno je poreznom tijelu da slobodno procijeni kada su ti uvjeti zadovoljeni.
Bez obzira što je poreznom tijelu primarna zadaća naplata poreza, tj. briga o redovitom punjenju državnog proračuna, ipak porezno tijelo treba s dužnom pažnjom utvrditi sve relevantne činjenice koje će biti temelj za donošenje odluke o odgodi plaćanja ili obročnoj otplati poreznog duga.
Zasigurno će niz bitnih elemenata biti od presudne važnosti za takvu odluku. Prvenstveno treba utvrdit da li porezni obveznik uredno podnosi sve potrebne obrasce i prijave, da li je protiv njega do trenutka podnošenja zahtjeva bio pokrenut ovršni postupak te da li je porezni obveznik u dužem periodu poslovanja uredno izvršavao plaćanje poreznih obveza. Isto tako jedan od bitnih elemenata trebao bi biti broj zaposlenih djelatnika kod poreznog obveznika jer svaka blokada računa zbog neplaćanja od strane poreznog obveznika najprije će se odraziti na nemogućnost isplate plaće zaposlenicima.
Taj trenutak bi najviše pogodio radnike koji ne mogu utjecati na nastale teškoće kod poreznog obveznika, a neisplata plaće zbog blokade računa dodatno bi otežala cjelokupno poslovanje te stvorila nezadovoljstvo i negativnu radnu atmosferu.
Porezni obveznik kojemu se odobri obročna otplata i odgoda plaćanja poreznog duga dužan je plaćati tekuće pristigle obveze za porezna davanja i istovremeno obročno plaćati dug za koji je dobio mogućnost temeljem nove odredbe OPZ-a.
U slučaju da porezni obveznik ne ispunjava svoje obveze iz Rješenja o obročnoj otplati, porezno će tijelo ukinuti rješenje o odgodi i pokrenuti ovršni postupak.
Za garanciju plaćanja poreznog duga, koje se rješenjem poreznog tijela omogućava obročna otplata, može se od poreznog obveznika tražiti sredstvo osiguranja plaćanja.
Prema odredbama čl. 122. OPZ-a sredstva osiguranja plaćanja mogu biti:
- zalog vrijednosnih papira
- založno pravo na nekretninama , pokretninama i pravima građenja
- garancija banke ili druge financijske institucije ovlaštene za obavljanje platnog prometa koju odredi porezno tijelo
Bitno je napomenuti da se navedenim člankom Zakona može, ali ne mora tražiti sredstvo osiguranja plaćanja.
Porezno tijelo također može od poreznog obveznika tražiti plaćanje određenog postotka od sveukupnog dospjelog duga, pa tek nakon plaćanja tog dijela određuje se ostatak platiti u obrocima ili odgoditi plaćanje.
Prethodni Opći porezni zakon nije poznavao odredbu odgode plaćanja poreznog duga ako je porezni obveznik pokrenuo upravni spor protiv drugostupanjskog rješenja.
Novim Zakonom ta mogućnost je uvedena i uređena čl. 119. OPZ-a: «ako je protiv drugostupanjskog rješenja porezni obveznik podnio tužbu, odnosno pokrenu upravni spor, porezno tijelo može iznimno odgoditi izvršenje rješenja do okončanja upravnog spora:
1. ako bi izvršenje rješenja tužitelju nanijelo teško nadoknadivu štetu,
2. ako odgoda nije protivna javnom interesu.»
Budući da se u stavku 1. navedenog članka naglašava da se iznimno može odgoditi izvršenje rješenja do okončanja upravnog spora, pretpostaviti je da će se odredbe ovog članka primjenjivati samo u iznimnim i rijetkim slučajevima. Porezno tijelo će procijeniti da je to opravdano, a istovremeno će imati u vidu propisane kriterije.
Da bi porezni obveznik mogao konzumirati ovaj članak Zakona potrebno je da prethodno pokrene upravi spor kod Upravnog suda. Tek nakon toga podnosi zahtjev za primjenom članka 119. OPZ-a. O zahtjevu poreznog obveznika odlučuje ravnatelj Porezne uprave.
Za vrijeme trajanja odgode izvršenja zastara ne teče, pa prema tome nije bitno koliko dugo će upravni spor trajati, ne može se dogoditi da nastupi zastara.
Nove mogućnosti koje su uređene OPZ-om zasigurno će doprinijeti učinkovitoj naplati porezne obveze, a istovremeno će porezni obveznici svoje nastalo dugovanje lakše servisirati u ratama. Dakle, odgoda plaćanja ili obročna naplata ne podrazumijeva neplaćanje duga nego omogućavanje da porezni obveznik obavlja svoj rad po normalnim uvjetima bez blokade računa, uz istovremeno plaćanja poreznog duga.
izvor: orkis.hr
