Nazad

01. 06. 2010.


Kako plaćati stranom gotovinom u RH

U Republici Hrvatskoj stranom se gotovinom plaća isključivo na način koji je dopušten Odlukom Hrvatske narodne banke (HNB). Svako poslovanje stranom gotovinom koje nije izričito definirano u Odluci HNB je zabranjeno i kažnjivo.

Načelno se stranom gotovinom može obavljati plaćanje između rezidenta i nerezidenta.

Rezidenti su: pravne osobe i trgovac pojedinac sa sjedištem u RH; obrtnik i druga fizička osoba sa prebivalištem u RH, a koji obavlja samostalno gospodarsku djelatnost; te podružnica stranog trgovačkog društva i trgovca pojedinca.

Nerezidenti su sve one osobe koje nisu rezidenti prema odredbama Zakona o deviznom poslovanju.

Plaćanje stranom gotovinom je ograničeno, a ograničenje može biti u svoti kojom se plaća i u osobama koje posluju stranom gotovinom.

Zakonom o deviznom poslovanju (NN 96/03. – 150/08.) i Odlukom o načinu i uvjetima po kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u gotovini u kunama, stranoj gotovini i čekovima (NN 54/06. i 132/08.) uređeno je kako i kada rezidenti mogu primiti ili dati stranu gotovinu nerezidentima. Nebitno je jesu li takva primanja ili davanja strane gotovine obavljeni u RH ili izvan nje.

Strana gotovina se može koristiti bez odobrenja ili uz odobrenje HNB-a.

Bez odobrenja HNB može se plaćati do određene svote i za određene namjene. Tako npr. rezident može mjesečno u stranoj gotovini i čekovima iz inozemstva naplatiti izvoz robe i usluga vrijednosti do 25.000,00 € te u inozemstvo može platiti za uvoz dobara i usluga u vrijednosti do 3.000,00 €.
Za navedeni promet strane gotovine kod uvoza ili izvoza robe treba postojati jedinstvena carinska deklaracija (JCD) u kojoj neizostavno treba biti napomena za izvoz da je roba prešla carinsku crtu.
Osim navedenog bez odobrenja HNB-a u stranoj gotovini mogu se naplatiti ugostiteljsko-turističke usluge (noćenje, pansion, polupansion i usluga prijevoza). Ostale usluge se ne mogu bez ograničenja naplatiti u stranoj valuti, kao npr. usluge zračnih luka, morskih luka, autocesta, prodaja goriva itd.

Sa odobrenjem HNB-a može se obaviti plaćanje i naplata u stranim sredstvima i čekovima i to isključivo ako se naplata ili plaćanje u poslovnima sa nerezidentom ne može obaviti bezgotovinskim putem ili ako se zbog prirode posla takva naplata može obaviti jedino u stranoj valuti ili čekovima. HNB daje odobrenje pojedinačno za svaku naplatu ili plaćanje, a može se dati i za određenu svoti i određeno razdoblje, s napomenom da to razdoblje ne može biti dulje od jedne godine.

Nakon naplate strane gotovine ili čekova u skladu s Odlukom o stranoj gotovini, rezident ima obvezu istu položiti na svoj račun u banci.
Iznimka od polaganja novca na račun odnosi se na fizičke osobe koje samostalnim radom obavljaju registriranu djelatnost npr. turističku djelatnost. Ova iznimka ne uključuje obrtnike jer su obrtnici sukladno Zakonu o deviznom poslovanju obvezni polagati gotovinu na svoj račun isto kao što to moraju rezidentna trgovačka društva.
Rok uplate strane gotovine i čekova na račun je tri dana od dana naplate.

Strana gotovina može se podizati sa računa za potrebe službenog puta u inozemstvo i za plaćanje uvoza roba ili usluga.
Za potrebe službenog puta strana gotovina podiže se iz banke uz putni nalog i potvrdu banke – obrazac Nalog 14. Svote dnevnica za službeni put u inozemstvo su neoporezive porezom na dohodak do iznosa koji je utvrđen Odlukom o visini dnevnica za službeno putanje u inozemstvo (NN 8/06).

Podignuta strana gotovina iz banke, za potrebe službenog puta, polaže se u deviznu blagajnu. Pri tome treba voditi računa o blagajničkom maksimumu. Blagajnički maksimum definiran je kao tromjesečni prosjek sredstava u deviznoj blagajni. Najviša svota stranog novca koji se u deviznoj blagajni smije držati za potrebe službenog puta je 1.500,00 €.

U deviznoj blagajni strana se gotovina osim za potrebe službenog puta može držati i za vraćanje ostatka novca kupcu. Ako se rezident bavi djelatnostima gdje je predviđeno vraćanje ostatka stranog novca kupcima, u tom slučaju u njegovoj deviznoj blagajni prosječna dnevna svota u tromjesečnom razdoblju može biti 3.000,00 €.

izvor: orkis.hr

Ostavi komentar

  • fOVWMayyesH, 06.09.2012 - 01:10
    Your psoitng lays bare the truth
  • 8afPASDUXJ, 25.05.2016 - 09:21
    I found myself nodding my noggin all the way throguh.
Molimo unesite ime Molimo unesite komentar
Ostavi Komentar

Novosti

  • Novo - pozivi vodećih banaka u HR

    Pogledajte VBDI brojeve vodećih banaka u Hrvatskoj
  • Zašto je potrebno ulagati u dobro računovodstvo?

    Jedna izreka kaže da će čovjeka koji ne zna kuda ide svaki put tamo odvesti. I upravo smo ovih dana svjedoci traženja pravih putova koja proizlaze upravo iz činjenice da ne znamo kuda idemo, koje prihode povećati i koje troškove smanjiti, a vrlo vjerojatno ne znamo zapravo ni gdje ni koliko smo trošili.
  • 10 savjeta kako srezati troškove poslovanja

    Poslovne organizacije mogu napraviti cca. 20% uštede fokusirajući se na smanjenje operativnih troškova koji nisu vezani za poslovanje. Kako? Pročitajte u nastavku.
  • Poslovni rezultati svih tvrtki dostupni na netu

    Početkom 2009. financijska izvješća SVIH tvrtki u Hrvatskoj postala su besplatna i javno dostupna. Financijska agencija -  FINA omogućila je jednostavan pregled financijskih izvješča putem svojih web stranica.
  • Kako isplatiti doprinose i koji su nedostaci novog načina isplate?

    Otežana naplata jedan je od najvećih problema s kojima se suočavaju poduzetnici. Financijska disciplina u Hrvata nikad nije bila na visokoj razini, ali s dolaskom ekonomske krize situacija se znatno pogoršala.

ARHIVA